Hoće li tehnologija ostati u službi čovjeka i pomoći nam da procvjetamo ili će nas pojesti, podčiniti i učiniti suvišnima? Konferencija Future Tense u organizaciji Komunikacijskog laboratorija pokušala je u uz pomoć četiri utjecajna svjetska futurologa dati odgovore na ova pitanja. Gerd Leonhard govorio je o odnosu ljudi i strojeva, Aric Dromi o pametnim (smart) gradovima budućnosti, David Birch o budućnosti plaćanja, a dr. Morgaine Gaye, o prehrani budućnosti i promjena u prehrambenim navikama. Odškrinuli su nam vrata budućnosti i pomogli da vidimo kamo ide vrli novi svijet i koje će sve posljedice umjetna inteligencija, proširena stvarnost, bionika i dr…  donijeti u naše živote. STEM ili humanost, etika, kreativnost i mašta pitanje je SAD!

Do 2030. čovječanstvo čekaju veće promjene nego u posljednjih 300 godina zahvaljujući tehnološkom razvoju. Živimo u uzbudljivom i pomalo zastrašujućem vremenu eksponencijalnih promjena, u kojem je najvažnije biti spreman za budućnost a upozorava Leonard. Budućnost više nije predvidiv produžetak sadašnjosti, već je nepredvidiva. Najvažnije vještine koje će nam pomoći u njoj su rješavanje kompleksnih problema, kritičko razmišljanje, kreativnost, upravljanje i koordinacija ljudima te emocionalna inteligencija. Svatko bi trebao raditi na spremnosti za budućnost tako da ju promatra, razumije, zamišlja i stvara.

Nekadašnja znanstvena fantastika postala je znanstvena i svakodnevna činjenica. Tehnologija je postala novom religijom, a trebala bi biti samo alat koji služi ljudima za povezivanje s drugima i razvoj, a ne smisao života. Prvo je softver pojeo cijeli naš svijet, a sad umjetna inteligencija jede softver. AI su sustavi koji informacije strašno brzo obrađuju i pretvaraju u znanje. Sve rutinske poslove preuzet će strojevi te je pitanje što će biti s ljudima koji su ih dotad radili? No, to (ipak) nije i kraj ljudskog roda jer i dalje smo moćniji od računala tamo gdje potrebna humanost, etika, kreativnost, mašta, genijalnost, emocije, intuicija, svjesnost, vrijednosti, suosjećanje i empatija… i svemu onome što se ne može digitalizirati i/ili automatizirati…

Leonhard se zalaže za nova digitalna ljudska prava  i pravo da ostanemo čovjekom, da budemo neučinkoviti (a ne stroj) pravo na skidanje s mreže i nekontrolirani. Nužna je i nova etika jer tehnologija nema etiku. Poruka Leonharda je kako nam u sljedećih 10 godina predstoji borba između tehnologije i humanosti. Razvija se softver koji (sam) uči umjesto da samo radi stvari, vozit ćemo se u autonomnim automobilima, prevođenje jezika bit će automatsko, liječnicima će u određivanju dijagnoze pomagati umjetna inteligencija…, ali strojevi ne razumiju, niti ne osjećaju!

Od Arica Dromija čuli smo kako će gradovi budućnosti biti više digitalni nego fizički, te ću njima živjeti do 70% stanovništva svijeta. Također spomenuo je i strašne činjenice kako je za 40 % djece mobitel najbolji prijatelj, kako prosječna osoba provjera mobitel, klizi ekranom ići tipka 2.600 puta na dan a onih 10% najzagriženijih i do 5.500! Također, kako 42% djece do osam godina starosti ima svoj tablet, da 80% roditelja ne kontrolira koliko im djeca provode sati na ekranima a da neki neodgovorni roditelji bebama od tri mjeseca daju da se igraju s tabletima i mobitelima.

David Birch je jedan od najvećih svjetskih autoriteta za budućnost plaćanja i bankarstvo. Tvrdi kako se naš identitet duboko mijenja, kao i novac, te kako oni konvergiraju. Društvene mreže i mobilni telefoni ključni su za budućnost plaćana a gotovina će uskoro biti suvišna i nestati… Zamijenit će je nove digitalne valute, koje novac iz fizičkih predmeta pretvaraju u nematerijalnu informaciju, pametan novac, koji odražava vrijednosti zajednica koje su ga proizvele.

Od dr. Morgaine Gaye doznali smo kako se priučavajući prehrambene navike mogu (pred)vidjeti i šire društvene promjene i trendovi u društvu poput: pojave Trumpa, Brexita i sl.. Iz navika i promjena u prehrani, moguće je predvidjeti trendove u društvu, ekologiji, modi, unutrašnjem uređenju…  Prema Gaye živimo u trusno vrijeme velikih potresa. Vjerojatno nam predstoji još jedna velika svjetska kriza prije no što se stvari srede, i dok se ne posvetimo sebi i razvijemo unutrašnje snage i intuiciju, a ne samo um. Naš trbuh je naš drugi um i tek smo ga počeli upoznavati… Hrana može biti sve i ništa. I identitet i kultura i povijest i znanost i priroda i filozofija i budućnosti i prošlost i…  samo hrana koja nas okuplja oko stola… Tako obična i karizmatična istovremeno.

Iako je Leonhard optimist koji vjeruje kako je svrha tehnologije stvoriti pozitivno okružje ljudima,  bolje interakcije, veze, značenje i omogućiti nam postignuća, onaj predosjećaj ili osjećaj iz trbuha kojeg spominje Gaye zove na oprez!

FOTO

Foto Morena Begić_PRglas00.JPG

Podijeli objavu
Prethodni članakFOTO/VIDEO – Weekend Media Festival 2018
Sljedeći članakZastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula izrazio podršku HND-u i njegovom predsjedniku Hrvoju Zovku
Boris Hajoš
Boris Hajoš predavač je na Studiju medija i odnosa na Veleučilištu VERN’ u Zagrebu. Po struci je profesor filozofije i komparativne književnosti i magistar europskih studija te ima 20 godišnje iskustvo u odnosima s javnošću. Karijeru je počeo kao glasnogovornik Ministarstva za europske integracije Vlade RH, potom radi kao savjetnik u Premisi, tada najvećoj hrvatskoj agenciji za OJ te kao voditelj eksternih komunikacija u INI. Izabran je za predsjednika Hrvatske udruge za odnose s javnošću 2003. godine, a 2005. postaje njezin tajnik te pokreće i sudjeluje u brojnim projektima HUOJ-a. Na Visokoj školi za studij medija i odnosa s javnošću Kairos kao predavač radi od 2011. godine, a VŠ Kairos se 2013. godine priključuje Veleučilištu VERN’.