Internetski prostor ogroman je i nepresušan izvor različitih sadržaja. Znaju ga usporediti i s razgovorom na trgu ili ulici: puno ljudi komunicira veliku količinu sadržaja u raznim smjerovima. Stoga se često  postavlja pitanje kako pristupiti praćenju i analitici sadržaja? Što treba, što ne, možemo li se pouzdati u softverske aplikacije ili nam ipak treba čovjek? Nadalje, postavlja se isto tako pitanje kada nešto nosi predznak www kako razvrstati? Dostupnost sadržaja nije upitna. Bilo tko, bilo kada iz bilo koje zemlje može doći do te neke stranice odnosno sadržaja na Internetu. Ovaj tekst daje osvrt na internetske portale i klasičnu analizu medijskog sadržaja s posebnim naglaskom na uzorak analize. Odnosno što gdje pripada i zašto?! Iako će se neki od vas pitati čemu ovaj tekst i nazovimo rasprava, smatram da je potrebno skrenuti pažnju jer svakodnevno ipak ima dosta nedoumica i nerazumijevanja koja onda mogu odvesti u neke druge zamke.

Internetski portali

Pod internetskim portalima razumijevamo one portale koji objavljuju vijesti i različite zabavne i druge sadržaje, a iza kojih stoji redakcija, autori ili barem netko tko uređuje sadržaj takvih stranica. Kako bi se mogli kretati u ogromnom broju takvih portala dijelimo ih na autorske i one koji samo prenose sadržaj iz drugih medija (tzv. zrcalni portali). Nezaobilazan su faktor u komunikaciji (s medijima), a kao takve potrebno ih je evaluirati. I sve je to jasno do trenutka dok se ne počne definirati uzorak. Na primjer: želimo analizu hrvatskih portala na tu i tu temu. No onda dolazimo do druge situacije. Što su to hrvatski portali? Oni koji su na hrvatskom jeziku, koji imaju veliku posjećenost i na hrvatskom su jeziku, oni koji imaju redakciju ili sjedište u Hrvatskoj ili neki drugi kriterij, oni koji u stvari nisu hrvatski, ali imaju veliku posjećenost hrvatske publike. Što je s onim portalima koji su „regionalni“, odnosno pokrivaju tržište bivše države, a objavljuju na više jezika koji su svima razumljivi. Upravo se ovdje i otvorilo ovo pitanje zbog sličnosti jezika.

Uzmimo primjer zemalja u regiji, obzirom na jezičnu bliskost ili sličnost. Ako pokušate napraviti analizu objava internetskih portala za tri zemlje regije na primjer: Hrvatsku, Srbiju i BiH na istu temu doći ćete do zanimljive situacije. Neće biti neobično ako u svakoj zasebnoj zbirci objava (clippingu) bude ponavljanja portala, odnosno objave istih portala pojavit će se u sve tri zbirke. Dolazimo do slijedećeg pitanja, a to je trebamo li povući granicu? Trebamo li profiltrirati zbirke ili ne?

Ako želite vidjeti način objavljivanja po državama, specifične sadržaje, stajališta, autorske uratke i prenesene vijesti važno je razdvojiti i portale. Najlakše je to učiniti prema ekstenziji za pojedinu državu. Onima koji nose drugu ekstenziju treba provjeriti gdje je redakcija. Za neke portale nećete dobiti ovu informaciju i nećete znati gdje je redakcija, čiji je portal, pa u tom slučaju morate sami donijeti odluku. No obično se u ovim slučajevima ne radi o poznatim i portalima s velikim dosegom.

Slijedeća je važna stvar osigurati da su u zbirku objava (clipping) uključeni portali s najvećim dosegom. Na ovaj način može se bolje sagledati jesu li se uredništva i autori bavili nekom određenom temom ili događajem koji analiziramo. Je li im je dovoljno prenijeti nečiji tekst ili će im službena objava za medije biti dostatna. Na ovaj način možemo doznati koliko je ta tema bitna za život građana, ekonomske i društvene procese, kulturu i tako dalje. Tako se može dogoditi da nekom događaju dvije zemlje pridaju puno pažnje, dok treću baš i nije briga. Ili da je taj neki događaj negativno komentiran u sve tri zemlje. U svakom slučaju granice i razdvajanja je potrebno povući kako bi mogli dobiti uvid u razmišljanja i prioritete. Na ovaj je način u svakom slučaju i lakše komunicirati ciljano sa svakom zemljom i medijem. Pojedine regije, pa tako i jugoistočna Europa, imaju neke zajedničke odrednice i sličan način života, ali to ne znači da se regiji može pristupiti homogeno i s jednakom strategijom. Zbog toga često puta upadnemo u zamku da zbog razumijevanja jezika i zbog činjenice su nam sadržaji lako dostupni sve stavimo pod istu kapu. Zato kod evaluacija oprez!

Tihana Ela Kružić voditeljica Odjela analiza medija