Mnoga istraživanja hrvatskih studenata, ali i stručnjaka diljem svijeta su pokazala da u medijima prevladavaju većinom negativne vijesti.

Nevjerojatan je broj negativnih vijesti kojima se svakodnevno hrani ljudski um.

Je li uistinu potrebno toliku pažnju pridavati ubojstvima, prometnim nesrećama, tučnjavama i prijetnjama smrću?

S obzirom na to da navedene situacije već desetljećima okupiraju medijski prostor, ne čudi sve veći strah od potencijalnih nesreća, napada i sukoba. Prema istraživanjima Eurostata, stopa kriminaliteta u svijetu je u padu, ali ipak, strah je sve veći. Veliku odgovornost u sijanju straha imaju mediji, a s pojavom terorističkih napada, lažnih vijesti i lova na senzacionalizme teško se oduprijeti napadima agresije i jednoumlja većine urednika i novinara.

Nejednakost

Novinarsko izvještavanje bi trebalo biti istinito, objektivno, provjereno, iz više izvora. Da, trebalo bi. Zanimljivo je da se određene društvene skupine u medijima predstavlja kao glavnu prijetnju hrvatskom narodu bez provjeravanja činjenica te bez dokaza. Također, zanimljiv je način na koji mediji podržavaju javni linč tih skupina na potpuno ne profesionalan i ne etičan način. S druge strane, fotografije i imena određenih osoba prekrivaju naslovnice, a ubojice, silovatelji, piromani i osumnjičenici za gospodarski i drugi kriminal slobodno šetaju zemljom, bez objavljivanja identiteta, fotografija te obiteljskih biografija iako su počinili teško kazneno djelo. Gdje je tu etičnost i profesionalnost, zašto nisu svi jednaki pred medijskim sudom, mnogi se pitaju.

Što više slušamo o terorističkim napadima, ubojstvima, silovanjima i prometnim nesrećama to ćemo teže postati dio normalnog, civiliziranog i nenasilnog društva.

Vrijedi spomenuti i televizijski program, na kojem se uredno emitiraju nasilni filmovi, puni krvi i nasilja, filmovi koji potiču mržnju, i to vikendom u udarnim terminima. Izreka „Djeca su kao spužve“ se ponavlja desetljećima, a znanstveno je dokazano i da zrcalni neuroni u mozgu potiču djecu da ponavljaju ono što vide. Čemu onda čuđenje kada dijete u školi zahvatom Stevena Seagala obori vršnjaka i pošalje ga u bolnicu?!

Vrijeme za promjene

Zamislite da tjedan dana u prvom planu čitate vijesti o znanstvenim otkrićima, izumima, životnim pričama, hrabrim ljudima i prirodnim fenomenima. Jedno je sigurno, osjećali bi se drugačije jer bi pozitivne vijesti bile u prvom planu, vijesti koje bi vam navukle osmijeh na lice i koje bi vas motivirale da sljedeći dan i vi napravite nešto pozitivno.

Negativa privlači negativu, crna kronika je crna i dok god crno bude u prvom planu ne možemo očekivati promjene na bolje. Vrijeme je da mediji i njihovi vlasnici napokon shvate ozbiljnost svoje uloge u upravljanju ljudskim emocijama i stavovima. Vrijeme je za promjene.

Podijeli objavu
Prethodni članakNe propustite prvu HOWtoWOW radionicu!
Sljedeći članakNa početku nove školske godine Hrvatska radiotelevizija emitira posebnu emisiju Ima li što novo
Luka Šipić
PRglas - dopisnik Luka je student treće godine Studija odnosa s javnošću i studija medija na Veleučilištu Vern'. Rad u medijima je započeo kao sportski novinar na portalu Brodarica.net da bi potom na Narodnom Radiju završio praksu na poziciji radijskog producenta. Nakon odrađene prakse radio je kao sportski novinar na portalu Index.hr. Iako je u početku bilo izgledno da će se baviti novinarstvom, odlučio je napraviti iskorak te je upisao Studij odnosa s javnošću i studij medija kako bi u potpunosti iskoristio svoj potencijal, što se kasnije pokazalo kao ispravna odluka. Sudjelovao je u globalnom natjecanju Hult Prize Challenge 2016., a u regionalnom finalu u Dubaiu je zajedno sa svojim timom predstavljao društveno poduzetničku ideju na temu „Crowded urban spaces“. 2017. godine je izabran za Campus Directora na Veleučilištu Vern'. Potom je postao Community Manager za Booze&Blues bar. Iako je tek bio na prvoj godini, odlučio je potražiti praksu u PR sektoru te je proveo dva mjeseca na stručnoj praksi u agenciji Media Val. Zanima ga interno i krizno komuniciranje, sportski PR te marketing. U budućnosti mu je cilj usavršavanje komunikacijskih i prezentacijskih vještina te razvoj u području odnosa s javnostima.