Sljedeće godine navršava se trideset godina od prvoga izvlačenja lota 6/45 na tadašnjoj Televiziji Zagreb. Nekoliko godina nakon toga HRT je u cijelosti započeo s emitiranjem vlastitih lutrijskih izvlačenja

 

– Kuglice s brojkama i bubanj pronašle su svoje mjesto na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) još 1988. godine. Na tadašnjoj Radioteleviziji Zagreb (RTZ) te je godine održano prvo televizijsko izvlačenje lota 6/45 pod naslovom TV fortuna. Vodila ga je uživo Dinka Hrstić, koja je tada uz Mirnu Berend bila među novim televizijskim najavljivačicama. Dinka Hrstić izvukla je brojeve 3, 5, 12, 13, 16 i 17. Bila je to prva dobitna šestica. Sve do početka Domovinskoga rata iz studija Televizije Beograd tradicionalno se prenosilo izvlačenje lota 7/39, a Hrvatska lutrija nakon osamostaljenja države tek se trebala afirmirati, među ostalim, i izvlačenjem sedmice izravno s Hrvatske radiotelevizije. Organizirale su se i brojne promidžbe po hrvatskim gradovima. Prigodu za vođenje petominutnih emisija sreće dobila je mlada studentica logopedije koja je na Hrvatskoj radioteleviziji radila kao vanjska suradnica – Doris Vučković.

„Išla sam posvuda s Hrvatskom lutrijom. Radili smo mnogo i vrijedno. Stvarali smo nešto novo. Predložila sam ekipi Hrvatske lutrije promidžbu u obliku anketiranja građana. Pitali smo ih što bi učinili kad bi osvojili milijun ili dva milijuna kuna i snimali smo njihove odgovore. Svašta su zaželjeli pred našim kamerama – od perilice rublja i stanova za djecu do putovanja po svijetu. Time smo apstraktne brojke učinili stvarnima. Kampanja se pokazala uspješnom i provodila se sve donedavno“, prisjeća se razvoja lota u Hrvatskoj Doris Vučković, koja trenutačno radi kao spikerica mentorica u Službi za spikere Hrvatske radiotelevizije. Nekoć su se, priznaje, ljudi hvatali za gumb kad bi ju ugledali. „Valjda su vjerovali da im donosim sreću“, kroz smiješak će nekadašnja loto-djevojka, koja je vrtjela i joker-kolo na kojemu su igrači osvajali sjajne dobitke.

„Da su osvojili stan ili automobil, doznali bi uživo u studiju. Bilo mi je zaista divno gledati njihova vesela lica. Vjerujem da je i gledateljima bilo drago vidjeti kako se neki dobitak ostvario“, kaže Doris Vučković, koja je s ekipom iz režije i sama igrala loto. „Ako ne kupiš listić, ne možeš ni osvojiti dobitak“, poručuje.

„U početcima lota Doris je bila nedodirljiva, poslije su i neki dečki, poput Mirka Fodora i Marija Sedmaka, prošli kroz izvlačenja. Posljednjih smo godina bile nas tri: Suzana Pardačer, Paola Poljak i ja. Nakon nas došle su ove krasne mlade dame koje danas gledate“, kaže Karmela Vukov-Colić, koja je 1993. godine, tjedan dana nakon poroda autobusom išla na loto u kojemu je mijenjala Doris Vučković tijekom njezina godišnjega odmora. Vjeruje da je tu negdje i počelo njezino druženje s lotom, koje je trajalo godinama. Dugo je vodila i šesticu i sedmicu.

„Loto je igra koja se malo mijenjala tijekom desetljeća. Nekako je više promjena, čini mi se, doživio TV Bingo, koji sam također vodila niz godina. Ozbiljan je to posao, dijeljenje novca. Na sve se pazi, na svaku riječ i svaku sitnicu. Kad je nečiji novac u pitanju, nikakvih improvizacija ne smije biti“, smatra Karmela Vukov-Colić, koja katkad i sama zaigra. Jednom je, kaže, s prijateljicom osvojila oko 40 kuna. Milijun ne bi voljela osvojiti, ali bi je veselili dobici do 200 ili 300 tisuća kuna, koji bi joj pomogli da pokrpa rupe, ali ne bi promijenili njezin način života. Sve bi više od toga, drži, bilo previše.

Mirko Fodor, nije, pak, nikad zaigrao loto, no pogađanje brojeva dobro mu je išlo. „Znao sam u emisiji uživo reći: ‘A sad će broj 13.’“ I zaista bi bio izvučen taj broj. Predstavnici povjerenstva za izvlačenje bi me pogledali s neodobravanjem jer bi ispalo kao da sam unaprijed znao koji će broj biti izvučen. Zapravo sam se samo šalio“, prisjeća se Mirko Fodor, koji je znao i loviti loptice po studiju i tako nasmijati gledatelje.

Pokraj kuglica u bubnju koje donose milijune stajala su još brojna poznata lica – Mirna Berend, Aleksandra Mindoljević, već spomenute Suzana Pardačer, Paola Poljak… Paola je pod utjecajem treme promijenila ime emisije u Loto sedam od trideset deset, a u vrijeme prve loto-groznice i super sedmice postala je i dio informativnih vijesti, odnosno središnjega Dnevnika Hrvatske radiotelevizije. Suzanu Pardačer dugo su mučili brojevi 6 i 9, odnosno razlika među njima, te velik strah da ne izgovori pogrešan broj.

Da vođenje televizijskoga formata poput izvlačenja brojeva lota nije tako jednostavno kako se čini, potvrđuje i Mirna Maras Batinić, koja je loto vodila od 2014. godine, a prije godinu i pol prešla u Eurojackpot. Tih pet minuta, koliko emisija traje, emitira se u udarnome terminu pred mnogobrojnom publikom, a pritisak može stvoriti i sama činjenica da tijekom emisije pljušte dobici, brojevi, milijuni…

„I mene je uvijek bilo strah da ne kažem pogrešan broj. Ipak je tu riječ o milijunima“, ističe Mirna Maras Batinić i priznaje da je vodeći kratki format igre na sreću često čitala članke o ljudima koji su nakon što su postali milijunaši ostali bez svega. „Kad osvojiš na lotu, javi ti se sigurno jako mnogo rodbine koju nisi odavno čuo, mnogo prijatelja, pa i potpunih stranaca. Čovjeka zasigurno promijeni velika količina novca. Da osvojim veći iznos novca, mislim da se ipak ne bi dogodila znatnija promjena“, kaže Mirna Maras Batinić, kojoj je izvlačenje brojeva lota bilo lijepo iskustvo.

„Svi su ti voditelji razveselili velik broj igrača te donijeli dobitke i suze radosnice u brojne domove diljem Hrvatske. Sretni smo što smo imali prilike dijeliti sreću sa svima njima jer su i oni ostavili trag i obilježili jedno vrijeme Hrvatske lutrije, baš kao i današnje voditeljice Dunja Mutevelić i Jelena Glišić“, ističu iz Hrvatske lutrije.  

Svako izvlačenje brojeva lota budno prati tročlano povjerenstvo Hrvatske lutrije. Njima su se s vremenom pridružili i predstavnici Ministarstva financija te javni bilježnici koji svojim prisustvom i potpisom potvrđuju regularnost izvlačenja. „Svakomu izvlačenju prethodi proba kako bi se na vrijeme provjerila ispravnost lutrijskih i televizijskih uređaja, računala i njihova povezanost, a Hrvatska lutrija jedna je od rijetkih lutrijskih organizacija koja u okviru svojih izvlačenja lota obradi podatke i potom ih odmah objavljuje“, poručuju iz Hrvatske lutrije.  

 

Podijeli objavu
Prethodni članakNa Hrvatskoj radioteleviziji prijenos 302. Sinjske alke
Sljedeći članakDebata – moćna komunikacijska forma
Komunikacije HRT-a
Radna jedinica Komunikacije Hrvatske radiotelevizije zadužena je za upravljanje unutrašnjom i vanjskom komunikacijom, komunikacijom sa strateškim dionicima te organizacijom i provedbom komunikacijskih, protokolnih i društveno odgovornih projekata Hrvatske radiotelevizije. Radna jedinica Komunikacije sastoji se od triju služba: Službe za unutrašnje komunikacije, Službe za vanjske komunikacije i Službe za promociju programskih sadržaja. U okviru Radne jedinice Komunikacije djeluje i Kontaktni centar Hrvatske radiotelevizije. Više možete pročitati na: komunikacije hrvatske radiotelevizije.