Izborna kampanja za Europski parlament 2019. godine prva je izborna kampanja u kojoj imamo nešto bolji uvid u političko oglašavanje na društvenim mrežama, posebice na Facebooku. U skladu s obećanjima o povećanju transparentnosti u oglašavanju koja je Facebook dao Europskoj uniji, javnosti je ova kompanija pružila niz alata za bolje razumijevanje ciljanih političkih oglasa. Međutim, alati su novi, neke se politike provode nedosljedno i nije zapravo jasno kakve su posljedice za one koji se novih pravila oglašavanja ne drže.

Početkom izborne kampanje (ali s nekoliko dana zakašnjenja u odnosu na početak izborne promidžbe) za Hrvatsku, kao i ostale članice Europske unije otvorena je Facebookova Galerija oglasa u kojoj se može pretražiti oglase objavljene na toj društvenoj mreži. Politički oglasi su (ili bi barem trebali biti) posebno označeni i za njih dobivamo više podataka. Uz njih, dakle, mora stajati tko ih plaća, a dostupne su i dodatne informacije o ciljanoj publici (broj prikazivanja, potrošen novac, dob i spol publike te gdje je oglas prikazan). S nekoliko tjedana zakašnjenja za Hrvatsku je lansirano i Facebookovo izvješće o galeriji oglasa, u kojem možete, kako je navedeno, istražiti, filtrirati i preuzeti podatke za oglase povezane s politikom ili važnim pitanjima. Dostupni su ukupni iznosi potrošnje, potrošnja određenih oglašivača i potrošnja podatka prema zemljopisnoj lokaciji.

Također, Facebook je ispunio obećanje koje je dao organizacijama civilnog društva, između ostalih i Gongu, te je otvorio otvoriti sučelja programskih aplikacija (API) za svoju Galeriju oglasa. Dodatni Facebookov alat za bolje razumijevanje ciljanog oglašavanja je i opcija da kad vidite oglas, kliknete „Zašto mi se prikazuje ovaj oglas“ i vidite zašto ste targetirani (zato što vam je interes „Politika“, „Obitelj“, itd.)

Facebookovo izvješće o Galeriji oglasa

Prema podatcima iz Facebookovog izvješća o galeriji oglasa u Hrvatskoj je od ožujka do 21. svibnja 2019. godine detektirano 4.089 oglasa povezanih s politikom, a ukupni potrošeni iznos je 84.065 dolara. Jasno je da se kampanja zahuktala tek pred kraj jer je 17. svibnja, kad je Izvješće lansirano, ukupna potrošnja iznosila 48.060 dolara. Najveći iznos potrošio je European Parliament, a slijede European Greens, Možemo – politička platforma, SDP i HDZ.

Galerija oglasa

Da biste uopće mogli objavljivati političke oglase, morali ste proći kroz proces dobivanja ovlaštenja i dobiti dozvolu Facebooka. Dosta se buke diglo oko uvjeta da političke oglase možeš objavljivati samo u zemlji za koju si dobio ovlaštenje i u valuti koja se za tu zemlju koristi. Facebook je naposljetku popustio europskim grupama i institucijama. Na četrdesetak stranica (Parlament, Komisija, Vijeće, europske političke stranke) se do 26. svibnja neće odnositi stroža pravila prema kojima je zabranjeno političko oglašavanje izvan zemlje u kojoj si registriran. Ovo, naravno, dovodi do pitanja stranog financiranja, koje je u nekim zemljama, pa tako i Hrvatskoj, zakonski zabranjen. Iz oglasa trenutno dostupnih u Galeriji oglasa jasno je da europske političke grupacije oglašavaju u svim zemljama, ali nema dokaza da plaćaju kampanje nacionalnim strankama.

U Galeriji oglasa uočile smo nekoliko problema i izazova:

Nisu svi politički oglasi označeni kao takvi

Već je letimičnim pregledom jasno da označavanje oglasa kao političkih nije dovoljno kontrolirano i da se neke stranke ne drže obveze označavanja političkih oglasa (ili se radi o greški samog Facebooka). Primjeri koje je Gong prijavio DIP-u su stranice Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti i stranica kandidata MOST-a Nizara Shoukrya, a postoji mogućnost da postoji još takvih stranica. Iz DIP-a smo dobili odgovor kako je nadzor financiranja izborne promidžbe u tijeku, a Facebook oglase u Galeriji nije označio kao takve ni nakon naše prijave. Ostaje nejasno hoće li stranice biti sankcionirane i na koji način.

Neki se politički oglasi ne pojavljuju

Iako je nezavisnim pluginom Who Targets Me ‘uhvaćeno’ više političkih oglasa stranke Živi zid iz travnja, u Galeriji oglasa (a ni u API-ju Galerije) ih nije moguće naći (dok najnoviji oglasi nisu ni označeni kao politički). Iz svega proizlazi da Galerija i njezin API nisu najpouzdaniji izvor informacija i da se na sustavima mora dodatno raditi. Također, iako Facebook odbija odblokirati „Zašto sam to vidio“ opciju u pluginu Who Targets Me i na taj način sprječava nezavisne istraživače da provode sustavan nadzor nad kompanijom, iz ovog je primjera jasno da je nezavisni nadzor kompanije itekako potreban i smislen.

Galerija ne prepoznaje „plaćeno partnerstvo“

Državno izborno povjerenstvo, kao ni Etičko povjerenstvo nisu vidjeli ništa sporno u videu kandidatkinje na europskim izborima Marijane Petir, čije je prikazivanje kao „plaćeno partnerstvo“ platila njemačka zaklada Konrad-Adenauer-Stiftung. Gong je ovaj slučaj poslao tijelima na razmatranje zbog sumnje na kršenje članka 46. stavak 1. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, koji izričito zabranjuje financiranje političkih stranaka i kandidata iz stranih izvora. Međutim, dodatan problem koji se tu nameće jest samo „plaćeno partnerstvo“, jer ono kao takvo uopće ne podliježe pravilima o političkom oglašavanju, tj. Facebook te objave ne smatra oglasima i ne prikazuje ih u Galeriji, iako je očito da se radi o vrsti oglašavanja.

I dalje ne znamo detalje o tome zašto netko vidi oglase

Iako za političke oglase možemo dobiti više podataka o ciljanim publikama, veliki nedostatak Galerije oglasa je to što i dalje izmiče „mikrotargetiranje“. Dakle, vi kao korisnica Facebooka možete za pojedini oglas koji vam se prikaže saznati zašto ga točno vidite, ali u samoj Galeriji oglasa nema podataka o tome na temelju čega sve je birana publika. Dostupni su podaci za dob, spol, zemljopisnu lokaciju, ali nema podataka o tome je li oglas ciljao nekoga zato što je zainteresiran za neke specifičnosti poput politike, tehnologije, i slično.


Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

Podijeli objavu
Prethodni članakMUP: Što poduzeti ukoliko je vaše računalo zaraženo zloćudnim računalnim programom?
Sljedeći članakKorištenje osobnih podataka u izbornim kampanjama
GONG
GONG je organizacija civilnog društva utemeljena 1997. radi poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima. Cilj djelovanja GONG-a je promicanje i unaprjeđenje ljudskih i građanskih prava te ohrabrivanje i osnaživanje građana za što aktivnijom participacijom u procesima donošenja političkih odluka. GONG promiče kulturu dijaloga, otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti u javnoj sferi, te poštivanje ljudskih, naročito građanskih prava, putem istraživanja, zagovaranja i edukacije, samostalno ili u suradnji s pojedincima i organizacijama koji dijele vrijednosti GONG-a.Više možete pročitati na: gong.hr.