Prodano 2,7 milijuna novina više: Je li Brexit spas za tiskana izdanja u UK-u?

Očekuje se da će u četvrtak britanska središnja banka The Bank of England sniziti kamatne stope, prvi put od ožujka 2009. kada je tu odluku donijela uslijed globalne financijske krize.  Posljedično, prognoza gospodarskog rasta UK-a u tom će slučaju biti manja, a sve zahvaljujući Brexitu, referendumu za izlazak UK iz EU kojeg su Britanci izglasali 23. lipnja.

U prvih mjesec dana tečaj funte u odnosu na dolar pao je na najnižu razinu u 31-godišnjoj povijesti, a agencije za promet nekretninama bilježe pad aktivnosti.

Brexit je ipak, osim financijskih špekulanata, profit donio medijskom sektoru – u lipnju je prodano 2,7 milijuna primjeraka novina više nego u svibnju.  Prema podacima Revizijskog zavoda za naklade (Audit Bureau of Circulations), svakog dana u lipnju prodano je 90.000 primjeraka dnevnih novina više nego u svibnju.

The Times je u lipnju zabilježio 15 posto veću prodaju printa u odnosu na lipanj 2015. The Guardian je za 3.6 posto povećao dnevnu prodaju novina u odnosu na svibanj, a Financial Times za 0,49 posto u istom periodu. The Sun je povećao prodaju za 2,6 posto kad se uspoređuje prodaja u lipnju s onom u svibnju.

novine2

The Daily Mirror, koji je podupirao izlazak UK iz EU, jedini je dnevni list koji je u odnosu na svibanj zabilježio pad prodaje za 1,2 posto.

Brexit je u svakom slučaju bio novinski događaj jer su konzumenti tražili relevantne informacije i dubinsku analizu nakon što je postalo jasno da Britanci žele izlaz iz EU-a. Što će to konkretno značiti za građane, gube li ili dobivaju, s kakvim će se posljedicama morati suočiti, pitanja su na koja su tražili odgovore u lipnju.

U posljednjih 10 godina prodaja novina pala je sa 13 milijuna primjeraka dnevno na nešto više od 7 milijuna. Lipanjska prodaja samo je usporila dugoročni trend. Pa iako je u svibnju prodano 2,7 milijuna primjeraka više nego u svibnju, u odnosu na lipanj 2015. ukupna prodaja manja je za 2 posto, objavio je Financial Times.

Problem je što se oglašivači i auditorij sve više okreću online tržištu poput Facebooka i Googlea.

Iako je čitanost web portala u stalnom porastu pa je Daily Mail Online privukao preko 15 milijuna jedinstvenih korisnika dnevno – 8 posto više nego u svibnju ove godine, digitalne platforme ne uspijevaju nadomjestiti razliku u prihodima jer tiskani mediji svake godine generiraju manji priljev novca.

Europsko izdanje Politica početkom srpnja osvrnulo se na novinsko tržište u UK-u pod naslovom “Brexit donosi loše vijesti za britanske novine”. Smatraju da će Brexit dugoročno značajno pogoršati prihode od oglašavanja ne samo novinama nego i internetu te TV-u. Pozivaju se na analizu Endersa koji tisku predviđa pad prihoda od oglašavanja za 20 do 25 posto u 2016. i 2017.

novine3

Nade međutim, ima. Jedna od nedavnih studija Newsworksa pokazala je da oglašavanje u tiskanim medijima kao dio multikanalne marketinške kampanje može utrostručiti povrat uloženog kapitala.

Prema istom istraživanju, TV kampanje su učinkovitije ako ih prate članci u novinama, a online objave čine ih četiri puta učinkovitijima, piše Marketingweek.

Na koji način novinski izdavači mogu ponovno pridobiti oglašivače? Uvođenjem i eksperimentiranjem novih oglašivačkih formata poput dvostruke omotne klape ili ‘six sheet’ postera.

Novine sve više preuzimaju ideje nastale na digitalnim platformama – lansiranjem proizvoda koji neće dugo trajati.

Zanimljivo je istraživanje Lumena iz siječnja ove godine prema kojemu se tek 44 posto digitalno objavljenih oglasa otvori od čega publika tek 9 posto njih promatra dulje od sekunde. Oglasi u tiskanom izdanju su znatno uočljiviji: čak 40 posto oglasa publika je promatrala dulje od sekunde, a četvrtinu oglasa dulje od dvije sekunde što je šest puta više u odnosu na digitalna izdanja.

Novinski izdavači svakako moraju poraditi na tome da sadržaj novina bude kvalitetniji kako bi se proizvod lakše prodao. Od tiskanih izdanja više se ne očekuje velika dobit, no moraju poslovati zdravo jer jedino tako mogu funkcionirati kao most prema znatno drugačijoj budućnosti.