Neprofesionalno izvještavanje o migrantskoj krizi jedna je od glavnih prepreka uspješnoj integraciji izbjeglica u društvo, jedan je od zaključaka tribine “Izbjeglice i govor mržnje” održane drugog dana PRESS film festivala koji se protekloga vikenda održao u Hrvatskoj Kostajnici.

press_film3

Na tribini su sudjelovali brojni domaći i strani novinari, aktivisti i umjetnici poput Elie Gardner, Saše Kralja, Nikole Šolića, Davora Mucića, Brankice Drašković, Karla Mijića, Roberta Valdeca, Gianluce Solera, Saše Lekovića, Dijane Ćurković, Aleksandra Reljića, Srđana Živulovića, Marijana Crtalića i drugih.

Jedan od govornika bio je i 29-godišnji Ziad Al Taha, koji je 2013. godine pobjegao iz Sirije u Tursku, a njegov bijeg iz Sirije zabilježila je američka novinarka Elie Gardner u filmu „Not here to Disrupt: One Syrian refugees journey to Norway“.

„Pobjegao sam u Istanbul, ostavivši za sobom obitelj, studij engleske književnosti i posao hotelskog menadžera u Damasku. Napuštanje Sirije nesumnjivo je bila najteža odluka koju sam ikada napravio. U Istanbulu sam radio i nadao se da je sve privremeno i da ću se uskoro moći vratiti u Siriju. Međutim, dvije godine kasnije postalo mi je jasno da u Siriji nema budućnosti. Došao sam do točke kada mi više ništa nije bilo važno – imao sam nešto ušteđevine i odlučio sam otići u Europu, znajući da riskiram život“, ispričao je Ziad.

Ziad je uspio pobjeći u Norvešku, gdje danas živi i radi, a u međuvremenu je i sam počeo pomagati migrantima.

press_film8

„Sada živim u Norveškoj, u malom gradu Mandalu, marljivo učim norveški jezik i hvatam sve moguće prilike za posao, obrazovanje i integraciju u društvo. Dajem sve od sebe kako bih povezao i druge izbjeglice s lokalnom zajednicom u mom gradiću. Uključio sam se u rad nevladinih organizacija kao što su “Norwegian People’s Aid” i “Crveni križ” i to na aktivnostima usmjerenim na učenje jezika, donošenje odluka i izradu planova i druge aktivnosti korisne za obje strane“.

„Po mom mišljenju, želja za mirnim životom nije zločin.“, zaključio je. „Kada sam otišao iz Sirije, shvatio sam da svi pričaju o izbjeglicama, često ružne i netočne stvari. Cijelo sam vrijeme imao osjećaj krivnje, kao da sam napravio nešto loše.“

Autorica filma „Not here to Disrupt: One Syrian refugees journey to Norway“ Elie Gardner napomenula je kako je generalizacija migranata, kojoj novinari često pribjegavaju, velika prepreka integraciji. „Riječ je o ljudima koji su različiti, imaju različite vrijednosti, potrebe, vještine, osobnosti. Ne možemo ih razumjeti dok ne ispričaju svoju priču.“

Dvostuka viktimizacija izbjeglica

U Hrvatskoj ima ljudi koji ne samo da ne vole ljude druge boje kože i drugih kultura, nego ni ljude koji s njima žive desetljećima. Izbjeglice su često dvostruko viktimizirane, osobito žene. To su stvari o kojima mediji ne govore mnogo, a kad govore, to rade neprofesionalno. Novinari bi morali biti vrlo oprezni u izvještavanju o izbjeglicama kako ih ne bi dodatno viktimizirali“, naglasio je predsjednik HND-a Saša Leković.

Ruski novinar i sveučilišni profesor Vladimir Mukusev, koji se godinama zalagao za posmrtno odlikovanje ruskih novinara Viktora Nogina i Genadija Kurinoja, ubijenih 1991. u Hrvatskoj Kostajnici, ispričao je kako ga je taj primjer poučio da se vlade vode isključivo svojim interesima.

„26 godina tražim da se pokrene kazneni postupak i da se prizna da su Nogin i Kurinoj stradali na službenoj dužnosti od strane tzv. Martićeve milicije, međutim, ruske vlasti nisu pokazale volju zbog mogućeg narušavanja odnosa sa Srbijom. Slično je i s migracijama – ako se ne uklapate u neki od njihovih interesa, neće vas zaštititi“, kazao je Mukusev.

Ruski novinari Viktor Nogin i Genadij Kurinoj posthumno su odlikovani Ordenom hrabrosti tek u ožujku ove godine. Nakon 26 godina šutnje o odgovornosti za taj zločin, to je prvi put da se o cijelom slučaju očitovala službena Moskva.

U ruskim medijima provodi se snažna propaganda protiv Ukrajinaca. Svaki dan se ponavlja kako su naši susjedi neprijatelji Rusije. Tamo gdje se stvari stavljaju pod tepih, gdje se ljudi napajaju propagandom, od tamo dolazi fašizam. Ali ima lijeka protiv togato su ovakve vrste festivala kao što je ovaj, gdje se mogu pokazati različite perspektive“, zaključio je.

Osim tribine, drugog festivalskog dana održana je radionica starog fotografskog procesa Van Dyk koju je vodio fotograf Miroslav Arbutina Arbe te video izložbe fotografija na temu izbjeglica autora Darka Vojinovića, Nikole Šolića i Marka Drobnjakovića.

Organizator PRESS film festivala je nevladina udruga EKS – ekološko kulturna scena mladih Hrvatske Kostajnice, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Sisačko-moslavačka županija. Sponzori festivala su vinarije Florijanović, Trdenić i Marinčić i hotel Central.

PRESS Film Festival – filmski festival ratnog novinarstva i fotoreporterstva posvećen Gordanu Ledereru i poginulim ruskim novinarima u Hrvatskoj Kostajnici – pokrenut je prije tri godine u svrhu revitalizacije kulture, a prve dvije godine festival je bio posvećen ratnom reporterstvu i putopisima.

Galeriju fotografija možete pogledati ovdje.

Autorica: Ema Tarabochia
Fotografije: Daniel Pavlić
Podijeli objavu
Prethodni članakIstraživanje EBU-a: Hrvatska radiotelevizija gledanija od javnih televizija zemalja u okružju te nekih zapadnoeuropskih
Sljedeći članakPR/Mediji clipping – pregled tjednih događanja 8. 9. 2017.
HND
Hrvatsko novinarsko društvo utemeljeno je 18. prosinca 1910. godine, član je Međunarodne federacije novinara (IFJ) i broji preko tri tisuće članova. Ciljevi Hrvatskog novinarskog društva su: a) ostvarivanje profesionalnih interesa, etičnosti i slobode javnog izražavanja; b) promicanje Ustavom zajamčenih prava javnosti da bude izviještena o svim zbivanjima u društvu, te prava svake osobe na slobodu izražavanja, mišljenja i dostupnost svim javnim glasilima; c) čuvanje ugleda i dostojanstva profesije, d) zaštita novinara od samovolje izdavača i sprečavanje monopola; e) materijalna i socijalna zaštita novinara. Skupština je najviše tijelo upravljanja HND-om, koja bira predsjednika, Izvršni odbor, Nadzorni odbor, Vijeće časti i dio članova Upravnog odbora Fonda solidarnosti. Više možete pročitati na: www.hnd.hr//