Grad Zagreb ovih je dana raspisao novi natječaj za subvencioniranje programa lokalnih radijskih i TV postaja, raspisivanje natječaja za dodjelu sredstava Fonda za pluralizam medija očekuje se uskoro, a do ljeta trebao bi se raspisati i novi natječaj za neprofitne medije. Nekoliko milijuna kuna bit će tako iz proračuna ponovno raspodijeljeno medijima u interesu boljeg informiranja građana, no ako pitate o kriterijima prema kojima se sredstva dodjeljuju, nećete naići na standardizirani odgovor. Ministarstvo kulture prvi je natječaj za neprofitne medije raspisalo lani kada je 3 milijuna kuna Hrvatske lutrije razdijeljeno na 14 medija. Ponude je ocjenjivalo sedmeročlano povjerenstvo prema kriterijima o kojima se prije toga diskutiralo na javnoj raspravi. Na stranici Ministarstva objavljene su i recenzije povjerenstva uz očekivanja za uloženi novac.

Koliko emisija za koliko para

Novac iz Fonda za pluralizam dodjeljuje sedmeročlano Vijeće za elektroničke medije (VEM) čije se članstvo bira većinom u Saboru na prijedlog Vlade i uz mišljenje Saborskog odbora za medije. Ovaj se Fond puni iznosom od 3% naplaćene HRT pristojbe, što godišnje u prosjeku bude 30 do 40 milijuna kuna. Novac iz Fonda dodjeljuje se emisijama koje, prema Pravilniku o kojem se također vodi javna rasprava, ocjenjuju članovi VEM-a. Popis subvencioniranih medija objavljuje se u tablici gdje je, osim medija i iznosa koji mu je dodijeljen, naveden i popis emisija, dinamika njihovog emitiranja i broj koji treba proizvesti. Grad Zagreb ističe se kao jedina lokalna samouprava koja uopće provodi sustav javnog natječaja za subvencije medijskog sadržaja. Ipak, povjerenstvo koje ocjenjuje sadržaj ne objavljuje svoje ocjene javno, a nepoznata je i dinamika emitiranja subvencioniranih emisija. Nepoznat je, konačno, i broj emisija koje treba proizvesti zahvaljujući subvenciji. Subvencije medijima iz državnog proračuna godinu za godinom se, zbog recesije, smanjuju. Usprkos tome, barem 92 milijuna kuna uloženo je 2012. godine što u oglase, što u sadržaj hrvatskih medija. Veći dio tog iznosa, oko 50 milijuna kuna, moguće je pratiti u smislu da znamo koji je medij dobio koliko novca i za što. Ipak, kad je o programskim sadržajima riječ, a radi se o ulaganju od 40 milijuna kuna, nitko ne zna ni jesu li sve plaćene emisije uopće emitirane, a kamoli da je napravljena bilo kakva analiza koliko uložen novac uistinu doprinosi boljoj informiranosti građana. Ono što se pak može primijetiti jesu velike razlike u iznosu subvencija pojedinim medijima gdje najbolje prolaze oni sa sjedištem u bogatijim lokalnim samoupravama, te oni koji su umreženi pa sredstva izvlače iz više različitih lokalnih proračuna. Tako je gotovo 4 milijuna kuna uplaćeno tijekom 2012. godine medijima u vlasništvu tvrtki koje stoluju na istoj zagrebačkoj adresi, u Aveniji Većeslava Holjevca 29. Zgradu u kojoj su smještene dvije radijske mreže, jedan nacionalni radio i popularna Antena Zagreb podigao je tamo 2004. Juraj Hrvačić. Spomenutih 4 milijuna kuna uplaćeno je za 11 lokalnih radija, agenciju vijesti Media servis i tvrtku Multimedijski centar grupa, osnovanu 2012. godine, nakon prvog neuspješnog pokušaja preuzimanja tvrtki od lani naglo umirovljenog Hrvačića. Pribrojimo li tome preko pola milijuna kuna koje je ovih 10 postaja, s izuzetkom Antene Zagreb, dobilo od Fonda za pluralizam i raznolikost medija, dolazi se do ukupnog iznosa od 4,5 milijuna kuna u godini. Fond je ovoj radijskoj mreži u 2012. sufinancirao proizvodnju ukupno 66 radijskih emisija na deset radija iznosom od 586 tisuća kuna. Ukupno je u 2012. iz Fonda podijeljeno 36 milijuna kuna za proizvodnju 1446 programa od kojih je nadzor, prema izvještaju predanom Saboru, obavljen tek za 191 subvencioniranu televizijsku emisiju. Pored Fonda za pluralizam, najveći iznos potpora za medije u 2012. dijelio je Grad Zagreb. Ukupno preko 16 milijuna kuna.

Pred lokalne izbore

Najveći dio, 12 milijuna kuna, podijeljen je natječajem raspisanim 21. ožujka 2012. godine, a koji je isplatu odobrenih sredstava predviđao u 2013., godini lokalnih izbora u Hrvatskoj. Milijune su tako dobile tri lokalne zagrebačke televizije i pet radijskih postaja na području Zagreba i regije. Najveći pojedinačni iznos, 2,9 milijuna kuna, dobila je Z1, lokalna zagrebačka televizija za tri svoje emisije: “Slika Zagreba”, “Izvidnica” i “Zagreb u 7 dana”. Odobrena sredstva trebala su, prema propozicijama, pokrivati najviše 50 posto ukupnih troškova proizvodnje emisija pa je tako Z1 u njih trebala uložiti još toliko i to u naredne dvije godine jer su sredstva uplaćena s projekcijom za 2013. i 2014. Ipak, ni jedna od tri emisije više ne postoji na programu Z1 televizije. “Izvidnica” i “Slika Zagreba”, urednika i voditelja Branka Kuzele, s programa su skinute već iste godine. Ekonomičnost i dugoročnost usluga, jedan od četiri kriterija prema kojima su ocjenjivani programi, tako je očigledno iznevjeren. Sumnjiv je i kriterij po kojem se ocjenjivala originalnosti i inovativnost sadržaja. I “Slika Zagreba” i “Izvidnica” bile su, naime, studijske emisije u kojima urednik i voditelj razgovara s gostima, dakle tip emisije koji i inače čini glavninu vlastite produkcije gotovo svih lokalnih televizija u Hrvatskoj. Tu je bio i kriterij značaja emisije za informiranje građana o gradskim zbivanjima te procjena sposobnosti nakladnika da realizira predloženu proizvodnju. Programe je prema ovim kriterijima ocjenjivalo peteročlano povjerenstvo koje je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić imenovao dan uoči otvaranja ponuda. Člana tog povjerenstva, pročelnika u Uredu gradonačelnika Miru Lacu, pitali smo za kriterij ekonomičnosti i dugoročnosti, odnosno ako je subvencija podrazumijevala određeni broj emisija, dinamiku i razdoblje emitiranja. Kako se moglo dogoditi da emisije sufinancirane iz proračuna u najvećem pojedinačnom iznosu uopće dodijeljenom nekom lokalnom hrvatskom mediju nestanu s programa Z1 televizije za manje od godinu dana? Pored toga, ni Zagrebački radio Plavi 9 ne emitira više ni jednu od sedam emisija za proizvodnju kojih su na istom natječaju dobili nešto više od milijun kuna. Odgovor koji je stigao potpuno je zanemario pitanje i podsjetio tek na opća mjesta. Subvencije se tako dijele temeljem odluke gradske Skupštine, a na prijedlog povjerenstva gradonačelnik donosi zaključak o utvrđivanju liste programskih sadržaja za dodjelu subvencija. Zaključkom je tako gradonačelnik 2012. najveći pojedinačni iznos odlučio dati televiziji Z1 koja je do 5. siječnja 2012. bila u 100-postotnom vlasništvu Bandićeva bliskog suradnika Slobodana Ljubičića. Samo dva, tri mjeseca prije raspisivanja tog natječaja Ljubičić je osnivačka prava prenio na Anu Krivić. Ova televizija inače je od 2010. do danas šest puta mijenjala vlasnike.

Istraživanje o financiranju medija

Istraživanje o financiranju medija iz proračuna, u suradnji s Balkanskom istraživačkom mrežom u Beogradu, u Hrvatskoj je obuhvatilo 16 gradova i 15 županija, od kojih su, međutim, traženi podaci samo za lokalne radijske i TV postaje i portale. Zbrojeno, samo iz lokalnih proračuna u medije je 2012. uloženo više od 40 milijuna kuna. Najveći dio u programske sadržaje. Dio podataka o oglašavanju tijela državne vlasti i tvrtki u većinskom vlasništvu države može se pronaći u izvještaju VEM-a za 2012. Tamo gdje bi podatke o iznosu uloženom u oglašavanje iz državnog proračuna, uz specifikaciju iznosa uplaćenog pojedinačnom lokalnom mediju, trebalo objaviti 161 državno tijelo i tvrtke, izvješća nije dostavilo njih 26, no Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dostavili su nam podatke na upit. Ministarstvo financija, pak, sudeći prema izvještaju koji je VEM predao Saboru, nije imalo nikakvih izdataka za oglašavanje. Najveće troškove po stavki promidžba i informiranje imali su za službene objave u Narodnim novinama. Nula kuna je u oglašavanje u medijima tijekom 2012. uložilo i Ministarstvo zdravlja koje je u proračunu raspolagalo s više od 6 milijuna kuna za promidžbu i informiranje u sklopu programa prevencije malignih bolesti. Stavka promidžba i informiranje inače je, osim za medije, rezervirana i za druge programe, poput manifestacija, tiskanja promidžbenih letaka i materijala, oglašavanje u Narodnim novinama… Iz državnog proračuna na tu je stavku, prema Izvještaju o izvršenju za 2012., potrošeno nešto više od 70 milijuna kuna. Prema onome što se može iščitati iz VEM-ova izvještaja, nešto više od 16 milijuna kuna iz državnog proračuna uloženo je u oglašavanje u medijima. Više od dvije trećine tog iznosa, ili preko 11 milijuna, uloženo je u nacionalne medije. Do podataka o oglašavanju u nacionalnim medijima iz državnog proračuna može se doći samo slanjem posebnog upita na 161 adresu tijela i tvrtki po zakonu dužnih o troškovima svojeg oglašavanja obavještavati VEM. Neke među njima, poput Hrvatske poštanske banke, i odbit će zahtjev za pristup toj informaciji pozivajući se na poslovnu tajnu. Zbrka oko toga što se sve smatra ulaganjem u medije dogodila se i kod komunikacije s Gradom Zagrebom. Prepiska je trajala mjesecima, primitke odgovora moralo se svaki put potpisati pošti kod preuzimanja, stiglo ih je sigurno više od pet, a manje od deset dok nismo riješili dilemu. Ugovore potpisane s medijima temeljem javne nabave ili pak za oglašavanje u medijima posredstvom kakve marketinške agencije u zagrebačkom uredu javne nabave ne smatraju ulaganjem u medije.

Samo Zagreb dijelio prema programskom kriteriju

Ako se ulaganjem u medije smatraju samo iznosi podijeljeni temeljem javnog natječaja u kojem je prevladavajući kriterij kvaliteta sadržaja, onda je 16 gradova i 15 županija tijekom 2012. u medije uložilo 13,9 milijuna kuna. Samo Zagreb je, naime, novac dijelio prema programskom kriteriju. Premda su programski kriteriji načelno u svakoj lokalnoj samoupravi isti, pa se podupire i financira informiranje stanovnika o zbivanjima na području samouprave, planovima, akcijama i projektima tijela lokalnih vlasti i tvrtki u njihovu sustavu, sve ostale lokalne jedinice obuhvaćene istraživanjem ova su pitanja rješavale ugovorom o poslovnoj suradnji ili, u nekim slučajevima, javnom nabavom, birajući prema kriteriju najniže ponude. Takav model financiranja čini veći dio ukupnog iznosa, dok je manji dio uplaćivan po narudžbenicama za odredenu uslugu, uglavnom oglašavanje. Visok je i udio subvencija, najviše u Karlovcu koji iz proračuna financira Karlovački tjednik kojem je Grad i jedini vlasnik, te Hrvatski radio Karlovac u kojem ima 25% udjela. Gledajući ukupne godišnje prihode tog radija koji pokriva šire područje grada Karlovca, i uspoređujući ih sa sredstvima koja su dobili iz različitih proračuna, javne financije čine čak tri četvrtine ukupnih prihoda Hrvatskog radija Karlovac. Nešto bolje stoji Kanal RI, regionalna televizija s područja Primorsko-goranske županije koja je iz županijskog proračuna u 2012. dobila subvenciju od 1,7 milijuna kuna za pokrivanje gubitaka iz prethodnih godina i nabavku dijela opreme. Televizija koju neprekidno restrukturiraju, a u kojoj najveći pojedinačni udio od 29,65 posto ima Primorsko-goranska županija, zauzela je drugo mjesto ljestvice najvećih proračunskih korisnika medu lokalnim medijima zbog iznosa od 1,6 milijuna kuna, koliko joj je temeljem ugovora o poslovnoj suradnji uplaćeno iz proračuna Grada Rijeke. Tim je novcem sponzorirana emisija “Riječka ura”, zakupljeno vrijeme u emisiji Planet RI, plaćena obaveza Kanala RI da jednom mjesečno izravno prenosi sjednice Gradskog vijeća i napravi reportažne prikaze sjednica pod nazivom “Na Korzu”. Uz oglase četiriju ministarstava Kanal RI skupio je 3,5 milijuna kuna iz proračuna, dok su ukupni prihodi televizije u 2012. iznosili 7,599 milijuna kuna. Na trećem je mjestu ove ljestvice već spomenuta zagrebačka Z1 televizija koja je oko 100 tisuća kuna dobila iz proračuna Grada Velike Gorice, a uz 2,9 milijuna kuna sa zagrebačkog natječaja i dva naručitelja oglasa iz državnog proračuna ujedno je i medij s najmanjim brojem različitih izvora javnih financija koji se na ljestvici plasirao tako visoko. Mreža lokalnih radija koja je na prvom mjestu sredstva crpi iz barem 20 različitih proračuna, čak i Kanal RI obilno subvencioniran od Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke imao je barem 6 različitih izvora prihoda javnih financija u 2012. Nezavisna moslavačka televizija NET primala je iste godine sredstva iz proračuna pet različitih lokalnih jedinica, emitirala oglase četiriju ministarstava i dviju državnih tvrtki, no s ukupno prikupljenih 2,6 milijuna kuna ipak je zauzela tek peto mjesto. Na četvrtom je još jedna zagrebačka televizija, OTV ili Jabuka.

Bandić rekorder

Zapravo, zahvaljujući iznosu od 12 milijuna kuna na raspisanom natječaju, Milan Bandić je na top 10 listu lansirao čak sedam medija čiji je sadržaj odlučio financijski podržati. Zahvaljujući njegovoj potpori, na šestom je mjestu još jedna radijska mreža. Većina postaja Soundset mreže u većinskom je vlasništvu tvrtke Cratis Retis, čiji je osnivač Josip Majher. Svojevrsna baza mreže Soundset je zagrebački radio Plavi 9 koji je na istom natječaju Grada Zagreba za sedam svojih emisija dobio potporu malo veću od milijun kuna. Zagreb je, konačno, na raspisivanje natječaja bio primoran zbog visokog iznosa subvencija koje je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila pod odredenim uvjetima. Ostali su gradovi i županije uglavnom dijelili potpore male vrijednosti, dakle manje od 1,5 milijuna kuna za razdoblje od tri fiskalne godine. Izuzetak od ovog pravila su ranije sklopljeni ugovori o poslovnoj suradnji na koje se sustav državnih potpora ne odnosi. Zahvaljujući tome, Grad Rijeka i lani je, temeljem ugovora o suradnji, televiziji Kanal RI isplatila 1,1 milijun kuna. Ugovorom o usluzi objava u dnevnom tisku regionalni dnevni list Glas Slavonije dobio je 172 tisuće kuna od Osječko- baranjske županije. Najveći dio javnih prihoda u 2012. tom je tiskanom mediju i njegovoj postaji Slavonski radio, isplaćen temeljem javne nabave iz gradskog proračuna Osijeka i komunalne gradske tvrtke Vodovod Osijek. Većinski vlasnik sa 75% dionica Glasa Slavonije menadžerska je kompanija Osječki list, jedna od dvije osnovane u okviru programa radničkog dioničarstva, 15% vlasništvo je Hypo Alpe-Adria-Banka, a 10% u vlasništvu je malih dioničara. Tako je vlasničku strukturu opisala Uprava Glasa Slavonije, demantirajući na T-portalu kako je na bilo koji način povezana s interesima političke stranke HDSSB, što joj se inače često predbacuje. Ipak, iz gradskog proračuna Osijeka i proračuna Osječko-baranjske županije, gdje je HDSSB na vlasti, Glas Slavonije dobio je najveći dio ukupnog iznosa od 1,8 milijuna kuna javnih sredstava. Osmo mjesto liste zanimljivo je najprije zato što se uopće ne radi o mediju. Iz proračuna Grada Zagreba i u 2012. je, temeljem javnog natječaja, posao izdavanja službenog glasnika Zagreb.hr naručen i plaćen Medijskoj mreži u iznosu iznad 1,5 milijuna kuna. Ta je agencija za marketing i PR osnovana u ožujku 2008. da bi u kolovozu popisu svojih djelatnosti dodala i izdavaštvo. Slučajno, baš na dan kada je Zagrebački Holding putem javne nabave oglasio kako traži usluge novinske agencije koja bi, za 10,2 milijuna kuna, preuzela na godinu dana izradu, tisak i distribuciju novog zagrebačkog dvotjednika. Naime, pored Službenog glasnika u kojem se objavljuju odluke i akti gradskih tijela, gradska Skupština odlučila je 2008. podržati osnivanje posebnog dvotjednika koji bi se kao službeno glasilo distribuirao besplatno na kućne adrese građana. Posao traganja za najpovoljnijom ponudom i troškovi izdavanja glasila prepušteni su komunalnom poduzeću Zagrebački Holding čijim je financijama upravljala Skupština u kojoj je gradonačelnik Milan Bandić bio jedini član. Prve dvije godine do 2010. Zagrebački Holding isplatio je Medijskoj mreži više od 19 milijuna kuna za usluge izdavanja Zagreb.hr-a koji se tada tiskao u tiraži od 400 tisuća primjeraka i građanima besplatno dostavljao na kućnu adresu. Taj iznos je drastično rezan 2010. kada je Skupština Zagrebačkog Holdinga dobila 11 novih članova, a financiranje dvotjednika Zagreb.hr prebačeno je s proračuna gradskog komunalnog poduzeća na Ured gradonačelnika.

Slučajno ili ne

Od tada do danas i svake sljedeće do 2017. godine u zagrebačkom je proračunu za Medijsku mrežu predviđeno barem 1,5 milijuna kuna godišnje, iako je Zagreb.hr u međuvremenu postao mjesečnik koji se distribuira samo javnim ustanovama. Zanimljivo je kako se više od 10 milijuna kuna i ideja o pokretanju novog dvotjednika pojavila baš uoči lokalnih izbora 2009. na kojima se gradonačelnik prvi put birao izravno glasovima birača. Posljednji milijunski iznos kojim je iz gradskog proračuna intervjuirano na zagrebačkoj medijskoj sceni došao je također uoči lokalnih izbora na proljeće 2013. godine. Naravno, možda se radi tek o slučajnim podudarnostima iz kojih je nezahvalno izvlačiti bilo kakve zaključke. Ipak, u prošloj je godini gradonačelnikov ured, temeljem javnog natječaja, podijelio znatno manji iznos, tek malo više od 2,5 milijuna kuna. Između ostalog, razdijeljen je većem broju medija pa su se tako pojavili i novi korisnici, medu kojima i hvaljen neprofitni portal h-alter.org koji je iz gradskog proračuna lani primio ukupno 48 tisuća kuna. Portal dnevno.hr, čiju je huškačku uređivačku politiku javno osudilo i Hrvatsko novinarsko društvo, dobio je, međutim, iz zagrebačkog proračuna, temeljem programskog natječaja, 258 tisuća kuna. Kako isti portal djeluje u Bosni i  Hercegovini i Srbiji, tako i šira regija ima priliku plastično se uvjeriti o kriterijima kojima se rukovode zagrebački gradonačelnik i njegovo povjerenstvo prilikom ocjene kvalitete sadržaja i iznosa kojim će ga podupirati iz javne blagajne za koju svi odvajamo dio novca. Kad brojeve promatramo iz tog kuta, odnosno proračunske iznose za medije podijelimo s brojem stanovnika pojedine lokalne samouprave, ispada kako svoje medije najviše plaćaju građani Dubrovnika koji su u 2012. godini svaki odvojili 61 kunu, a najmanje oni u Krapinsko-zagorskoj županiji koja po glavi stanovnika u medije ne ulaže ni kunu. Ne treba, međutim, zaboraviti kako se podaci po županijama odnose samo na lokalne elektroničke medije. Trendovi su jasni. Najviše je iz proračuna medijima isplatio Grad Zagreb, slijedi Karlovac koji subvencijama iz proračuna podmiruje obaveze medija kojima je vlasnik, te Grad Osijek koji je, osim Glasu Slavonije, više od pola milijuna kuna temeljem javne nabave platio i za usluge Televizije Slavonije i Baranje. Na četvrtom mjestu je Grad Dubrovnik koji je medijima u 2012. isplatio 2,6 milijuna kuna ako računamo i oglase Dubrovačke zračne luke.

Oglašavanje kroz tisak

Na petom je mjestu Grad Rijeka koji je, osim Kanala RI iz svojeg proračuna, što temeljem ugovora, što javnim natječajem, veća ulaganja imao u dnevne novine Novi list. Dio ulaganja u nacionalne medije vidljiv je u elektronskoj javnoj nabavi pa je tako u oglašavanje kroz tiskana izdanja EPH, što izravno, a što preko marketinške agencije Europapress Holdinga 4Media, u 2012. uloženo 2,2 milijuna kuna. Još jedno jako izdavačko poduzeće, Styria, u svoja dva dnevna izdanja, Večernji list i 24 sata, objavilo je oglasa u vrijednosti od 1,1 milijun proračunskih kuna, koliko se moglo pronaći u registrima javne nabave. Novi list uspio je izvući tek nešto više od pola milijuna kuna proračunskih sredstava, najviše od Grada Rijeke. Podaci o proračunski financiranim oglasima na dvije komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom zanemarivi su u odnosu na činjenicu da najveći dio ukupnog ulaganja oglašivača odlazi upravo televizijskom mediju. Prema podacima o javnoj nabavi, RTL je tako 2012. primio oko 790 tisuća kuna, a Nova TV 557 tisuća. Dio novca nacionalnim medijima iz proračuna dolazi i posredstvom marketinških agencija, a koliko je iz registara javne nabavi vidljivo, za 2012. godinu preko agencija je naručeno medijskih usluga ukupne vrijednosti 5,2 milijuna kuna. Poslovanje s medijima posredstvom marketinških agencija najprisutnije je u Zadru. Zbrojimo li sve prikupljene iznose, uz 40 milijuna lokalnih samouprava, 16 milijuna iz državnog proračuna i 36 milijuna iz Fonda za elektroničke medije, građani Hrvatske u svoje su medije 2012. uložili barem 92 milijuna kuna. To je tek malo više od ukupnog iznosa oglašavanja na internet medijima koji su i 2012. bili na uvjerljivo zadnjem mjestu među medijima kojima oglašivači plaćaju oglase. Ipak, to je i trideset puta više od onih 3 milijuna kuna koliko je Ministarstvo kulture lani razdijelilo na 14 neprofitnih medija s najvećom pojedinačnom uplatom od 400 tisuća kuna. Posljednje izmjene Zakona o elektroničkim medijima koje su predvidjele da se dio sredstava Fonda za pluralizam također rezervira na neprofitne medije izazvala je buru reakcija. Najglasnije su bile dvije najjače udruge komercijalnih elektroničkih medija, lokalnih radija okupljenih u HURIN-u, na čijem je čelu i danas Juraj Hrvačić koji okuplja lokalne televizije na čelu s predsjednikom Denisom Mikolić glavnim urednikom pulske TV Nove.

U iščekivanju medijske strategije

Medijska strategija na kojoj radi Odjel za medije Ministarstva kulture, kršeći pritom sve rokove, u nekim je istupima ljudi iz Ministarstva dobila jasne naznake kako će dio proračunskih sredstava za medije ubuduće biti rezerviran za one koji su registrirani kao neprofitne organizacije. Ministarstvo se očigledno nada kako će na taj način spriječiti rasipanje namjenskog, proračunskog novca na druge troškove, poput režija, dugovanja za poreze, doprinose i slično. Da se takve stvari dogadaju, potvrdila je početkom prošle godine zviždačica Ivana Lekšić, nakon što je na Hrvatskom radiju Čazma odbila lažirati emisije kako bi pravdala sredstva Fonda koja su očito bila uložena u neke druge troškove. Ako VEM, kao regulatrno tijelo koje na raspolaganju ima i stručnu službu u vidu Agencije za elektroničke medije, nije u stanju nadzirati sve programe koje sufinancira javnim novcem, teško je očekivati da će to činiti peteročlano povjerenstvo imenovano kako bi otvorilo ponude pristigle na natječaj ili pak gradonačelnik, odnosno župan osobno. Tehnički je najjednostavnije taj zadatak povjeriti Ministarstvu financija koje po službenoj dužnosti nadzire knjigovodstvo i neprofitnih društava koje zakon obavezuje da dobit ulažu u temeljnu djelatnost, a ograničava i osobna primanja zaposlenih u takvim organizacijama. Financijski izvještaji koji se u pravdanju sredstava Fonda moraju predati na kontrolu VEM-u i njegovoj Agenciji također su tek brojke na papiru, a prema svjedočenju Ivane Lekšić i drugih njezinih kolega koji su izabrali ostati anonimni, honorare koje vlasnici medija prikazuju kao troškove proizvodnje emisija, ljudi koji su na njima radili nikad nisu vidjeli na svojem računu. Ništa se ne ulaže ni u produkciju emisija, zbog čega novinari malo kada uopće odlaze na teren, a o nekim podrobnijim istraživanjima nema ni govora. Uobičajena je praksa da se subvencijama krpaju rupe i dugovanja navodno komercijalnih medija čiji opstanak ovisi o proračunskim sredstvima. U prilog tome govori i podatak kako je većina komercijalnih nakladnika na koncu odlučila pristati na to da se za neprofitne medije u Fondu rezervira 6 posto umjesto 3 posto koliko su isprva predlagali. Tu su širokogrudnost objasnili nuždom da se natječaj za subvencioniranje programa čim prije raspiše”

TOP 5 LOKALNIH SAMOUPRAVA S NAJVEĆIM IZDVAJANJEM ZA MEDIJE IZ PRORAČUNA

LOKALNA SAMOUPRAVA MODEL IZNOS MEDIJ BROJ EMISIJA/PRILOGA AGENCIJA
ZAGREB natječaj 205000 INDEX gradske vijesti
natječaj 195000 ZAGREBANCIJA gradske vijesti
natječaj 190000 POLITIKA PLUS gradske vijesti
natječaj 160000 TJEDNO.HR gradske vijesti
natječaj 145000 DALJE gradske vijesti
natječaj 100000 JAVNO gradske vijesti
natječaj 95000 NOVI-ZAGREB.HR gradske vijesti
natječaj 90000 MOJZAGREB.INFO gradske vijesti
natječaj 90000 URBANCULT.HR gradske vijesti
natječaj 30000 TJEDNO.HR gradske vijesti
natječaj 30000 POLITIKA PLUS gradske vijesti
natječaj 27000 MOJZAGREB.INFO gradske vijesti
natječaj 27000 NOVI-ZAGREB.HR gradske vijesti
natječaj 45000 INDEX gradske vijesti
natječaj 45000 DALJE gradske vijesti
natječaj 225000 OTV 3 emisije
natječaj 155000 NET 3 emisije
natječaj 100000 RADIO 101 2 emisije
natječaj 2010000 OTV 6 emisije
natječaj 2910000 Z1 3 emisije
natječaj 1410000 NET 1 emisije
natječaj 1290000 ANTENA ZAGREB 2 emisije
natječaj 1140000 PLAVI 9 7 emisije
natječaj 1080000 TOTALNI FM 2 emisije
natječaj 1050000 HIT FM 3 emisije
natječaj 1110000 RADIO KAJ 6 emisije
javna nabava 1574800 ZAGREB.HR službeni glasnik MEDIJSKA MREŽA
javna nabava 467267 oglasi QUANTUM MEDIA
ZG HOLDING javna nabava 398125 VEČERNJI LIST oglasi
javna nabava 323000 24 SATA oglasi
UKUPNO 16717192 BROJ STANOVNIKA/CIJENA PO STANOVNIKU 790017/
18 kn
KARLOVAC ugovor 96145 KA VISION/TV 4 RIJEKE prijenosi sjednica i oglasi
ugovor 100284 VEČERNJI LIST oglasi
ugovor 19625 RADIO 047/TREND RADIO oglasi
ugovor 10106 RADIO MREŽNICA lemisija i oglasi
ugovor 4750 KA-PORTAL oglasi
subvencija 1220000 HR RADIO KARLOVAC subvencija
ugovor 156187 HR RADIO KARLOVAC “1 emisija, prijenosi sjednica”
subvencija 1305000 KARLOVAČKI TJEDNIK subvencija
ugovor 188023 KARLOVAČKI TJEDNIK oglasi
UKUPNO   3100120   BROJ STANOVNIKA/CIJENA PO STANOVNIKU 55705/55 kn
LOKALNA SAMOUPRAVA MODEL IZNOS MEDIJ BROJ EMISIJA/PRILOGA AGENCIJA
OSIJEK javna nabava “800,000” TV SLAVONIJE I BARANJE/SIV usluge informiranja
javna nabava 863254 GLAS SLAVONIJE usluge informiranja i oglasi
narudžbenica 41476 “GRADSKI RADIO 99.1” usluge informiranja i troškovi organiziranja priredbi
narudžbenica 43436 JANUS/RADIO PLUS usluge Informiranja
ugovor 71887 CLARITAS
narudžbenica 84043 YPSILON
ugovor 5000 HINA manifestacija Zlatni cvijet Europe
narudžbenica 18672 HRT usluge informiranja
VODOVOD OSIJEK javna nabava 787500 GLAS SLAVONIJE
UKUPNO   2715268   BROJ STANOVNIKA/ CIJENA PO STANOVNIKU 108048/25kn

 

DUBROVNIK ugovor 685480 DUBROVAČKA TV usluge informiranja i snimanja i prijenosa sjednica
ugovor 208280 RADIO RAGUSA
ugovor                                 89780 PRO RADIO/RADIO LAUS
javna nabava/ugovor 423369 DUBROVAČKI VJESNIK usluge oglašavanja
ugovor 57500 DU LIST
javna nabava/ugovor 230120 TELE 5/GLAS GRADA usluge oglašavanja i informiranja
ugovor 243277 FOTON
ugovor 30000 KENOVA
narudžbenica 31565 SLOBODNA DALMACIJA
DU ZRAČNA LUKA javna nabava 190906 TELE 5/GLAS GRADA
javna nabava 150000 TELE 5/GLAS GRADA.
javna nabava 291250 DUBROVAČKI VJESNIK
UKUPNO                                    2631527   BROJ STANOVNIKA/ CIJENA PO STANOVNIKU 42615/61 kn

 

RIJEKA javna nabava 420972 NOVI LIST oglasi
ugovor 120000 NOVI LIST prilog
ugovor 1637105 KANAL Rl 4 emisije i prijenosi
UKUPNO   2178077   BROJ STANOVNIKA/ CIJENA PO STANOVNIKU 128624/16kn

 

TOP 10 MEDIJA PREMA IZNOSU SREDSTAVA IZ PRORAČUNA

1. RADIJSKE MREŽE TOTALNI FM I EXPRES RADIO

PRORAČUN MODEL IZNOS FOND/BROJ EMISIJA UKUPNI PRIHODI 2012.
TOTALNI FM        
RADIO SISAK        
SISAK javna nabava 149928 107418 kn/10
SISAČKO-MOSLAVAČKA ugovor 60000    
DRŽAVNI ARHIV 1187    
HR LUTRIJA 3150    
MINISTARSTVO OBRANE 1168    
BOROVO 4550    
CRO OSIGURANJE 24200    
UKUPNO 244183   1251169
RADIO VELIKA GORICA        
VELIKA GORICA ugovor 50062 59428 kn/7  
ZAGREBAČKA ugovor 231248    
MINISTARSTVO OBRANE 2376    
UKUPNO 283686    
TOTALNI FM        
ZAGREB natječaj 1080000  
CRO OSIGURANJE 36818  
UKUPNO 1116818 5041731  
VANGA/TOTALNI FM PULA        
PULA javna nabava 59760 14508 kn/2  
UKUPNO 59760 956312
MORSKI ZVUK/TOTALNI FM SPLIT 63892 kn/10 2183171
NOVI RADIO/TOTALNI FM ĐAKOVO        
CRO OSIGURANJE 1248 41851 kn/6  
UKUPNO 1248 975377
PRIMORSKI RADIO/TOTALNI FM RIJEKA          I PRIMORJE        
MNISTARSTVO OBRANE 2396 43264 kn/6  
UKUPNO 2396 1907050
MEA MEDIA/RADIO AKTIV 48547 kn/6 1324385
EXPRES RADIO        
NOVI RADIO ZADAR        
HR LUTRIJA 28533 146200 kn/10  
NP PLITVIČKA JEZERA 2568    
MUP 10000    
PETROKEMIJA 13260    
UKUPNO 54361 2544729
OTOČNI RADIO KORNATI        
NP KORNATI 12250 47152 kn/7  
UKUPNO 12250    
JANUS        
OSIJEK narudžbenica 43436 57432 kn/6  
OSJEČKO-BARANJSKA narudžbenica 5865    
CRO OSIGURANJE 15000    
UKUPNO 64301 1027442
OBITELJSKI RADIO/ANTENA ZAGREB        
ZAGREB natječaj 1290000    
HR LUTRIJA 79536    
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 69903    
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 46642    
UKUPNO 1486081 24730274
MEDIA SERVIS         
MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 337443    
UKUPNO 337443 5914933
MULTIMEDIJSKI CENTAR GRUPA         
PRORAČUN MODEL IZNOS FOND/BROJ EMISIJA UKUPNI PRIHODI 2012.
MUP 209421
UKUPNO 209421 16977110
SVEUKUPNO PRORAČUN 3871948 586428 kn/66 66374008
2. KANAL Ri
RIJEKA ugovor 1637105 598748 kn/10
PRIMORSKO-GORANSKA subvencija “1,702,215” 237341 kn/6
narudžbenica 80000
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 27000
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 9000
MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 45756
MUP 30000
UKUPNO 3531077
SVEUKUPNO PRORAČUN 3531077 836089 kn/16 7599634
3.Z1
VELIKA GORICA ugovor 74250 330379 kn/5
ugovor 28075 249218 kn/5
ZAGREB natječaj 2910000
JANAF 145680
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 30000
UKUPNO 3188005
SVEUKUPNO PRORAČUN 3188005 579597 kn/10 10357729
4. OTV
ZAGREB natječaj 225000 606331 kn/8
natječaj 2010000 646937 kn/10
SISAK javna nabava 211500
HRVATSKA POŠTA 29836
JANAF 45000
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 90000
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 63000
CRO OSIGURANJE 3750
MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 68305
MUP 24125
UKUPNO 2770516
SVEUKUPNO PRORAČUN 2770516 1253268 kn/18 1712518
5. NET NEZAVISNA TELEVIZIJA MOSLAVINA
ZAGREB natječaj 155000 905455 kn/11
natječaj 1410000 607289 kn/10
BJELOVAR uqovor 227827
BJELOVARSKO-BILOGORSKA javna nabava 143750
KRAPINSKO-ZAGORSKA narudžbenica 32250
SISAČKO-MOSLAVAČKA uqovor 325204
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 60000
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 40000
PETROKEMIJA 104000
CRO OSIGURANJE 58500
MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 61346
MUP 25000
UKUPNO 2642877
SVEUKUPNO PRORAČUN 2642877 1512744 kn/21 10732677
6. SOUNDSET MREŽA/CRATIS RETIS
CRATIS RETIS
RADIO BROD STEČAJ, OTVORENA NOVA FIRMA
SLAVONSKI BROD javna nabava 201045 104349 kn/10
BRODSKO-POSAVSKA narudžbenica 3894
CRO. OSIGURANJE 3847
HR. LUTRIJA 2450
PETROKEMIJA 7200
UKUPNO 218436 951168
PRORAČUN MODEL IZNOS FOND/BROJ EMISIJA UKUPNI PRIHODI 2012.
RADIO BROD INFORMIRANJE I MARKETING
PORTO RE/RADIO POSTAJA GRADA KRALJEVICE 15066 kn/2
RADIO TRSAT
LUKA RIJEKA 20875 37108 kn/4
AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 17220
MUP 4125
UKUPNO 42220 713045
PLAVI 9
ZAGREB natječaj 1140000 42967 kn/4
HR LUTRIJA 25000
JANAF 110071
UKUPNO 1275071 1973157
SOUNDSET POŽEGA/MIROSLAV KRALJEVIĆ
ORLJAVA 1875 178443 kn/9
UKUPNO 1875 1063669
SOUNDSET/CRATIS RETIS
HRVATSKA POSTA 491611
MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 110208
UKUPNO 601819 10948517
SVEUKUPNO PRORAČUN 2139421 377933 kn/29 15649556
7. GLAS SLAVONIJE
SLAVONSKI BROD javna nabava 42983 141675 kn/7
OSJEČKO-BARANJSKA ugovor 172150 31806 kn/2
OSIJEK javna nabava 863254
VODOVOD OSIJEK javna nabava 787500
DRŽAVNI ARHIV OSIJEK 2539
HR LUTRIJA 17060
UKUPNO 1885486
SVEUKUPNO PRORAČUN 1885486 173481 kn/9 37454000
8. MEDIJSKA MREŽA/ZAGREB.HR
ZAGREB javna nabava 1574800
UKUPNO 1574800
SVEUKUPNO 1574800 3323899
9. RADIO KAJ
ZAGREB natječaj 1110000 117300 kn/7
KRAPINSKO-ZAGORSKA narudžbenica 25000
VARAŽDINSKA ugovor 30000
CRO OSIGURANJE 24150
HR LUTRIJA 91070
JANAF 12152
MINISTARSTVO OBRANE 6920
MINISTARSTVO VANJSKIH 1 EU POSLOVA 33062
MUP 16337
UKUPNO 1348691
SVEUKUPNO PRORAČUN 1348691 117300 kn/7 4953185
10. VARAŽDINSKA TELEVIZIJA/VTV
VARAŽDIN ugovor 225090 896682 kn/10
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ugovor 37884 608773 kn/10
CRO OSIGIRANJE 62500
HEP 6300
MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 175739
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 35750
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 30000
MUP 25000
UKUPNO 598263
SVEUKUPNO PRORAČUN 598263 1505455 kn/20 4880630

NAPOMENA: Iznosi su navedeni bez decimala, neke lokalne samouprave dale su nam iznose s PDV-om, neke bez.

 

Izvor: Novinar HND/Melisa Skender,BROJ 1-3/2014
logo