Onu komunikaciju, tj. razmjenu poruka koja se odvija između jedne ili više osoba u kojoj su osobe prijenosnici (mediji) poruka nazivamo interpersonalnom komunikacijom.

Iako se na prvi pogled ne čini složenim, komuniciranje je vrlo složen proces, uključivo i interpersonalno komuniciranje.

Moguće je da nam se dogodi da nas naš sugovornik ne shvati onako kako bismo željeli ili možda mi nismo dobro razumjeli što se od nas traži. Dovoljno je da razmislite koliko je za obavljanje vašeg posla važno komunicirati s kupcima ili suradnicima.

Svatko od nas u svakodnevnom životu postaje izvor poruke (komunikator) kojeg suradnici, kupci i svi s kojima dolazimo u dodir (komunikaciju) različito doživljavaju. Vizualno (naš izgled) je ono što se percipira i doživljava očima. Već na prvi pogled (u prvih nekoliko sekundi prvog kontakta) netko nam može biti simpatičan ili antipatičan, što može bitno utjecati na tijek daljnje komunikacije.

S osobama koje su nam simpatične ugodnog, prijateljskog izraza lica i sl. lakše i brže uspostavljamo kontakt, dakle brže i lakše razmjenjujemo poruke (komuniciramo), pa je samim tim i naša komunikacija učinkovitija.

 

Zato je od posebne važnosti da osobe, kao izvor poruke, već na prvi pogled drugoj osobi pokažu spremnost na komunikaciju, odnosno da se u očima drugih stvori slika o želji i zainteresiranosti za uspostavljanjem odnosa te da se signalizira „pozitivan odnos koji omogućava ostvarenje utjecaja.“ Izgled, uključujući urednost i odijevanje, predstavlja, uz pogled u oči, osmijeh i prijateljski izraz lica, prve vizualne poruke koje umnogočemu utječu na početak dobre (interpersonalne) komunikacije.

Uvijek treba voditi računa o tome da se u prvih nekoliko sekundi (najčešće vizualne) komunikacije stječu temeljni stavovi koji snažno utječu na daljnju komunikaciju i uspostavljanje odnosa među ljudima!

 

Ako se nekome svidite u prvih nekoliko sekundi (10 – 30 sek.), brže ćete i lakše komunicirati i obrnuto. Ako se nekome ne svidite u prvih nekoliko sekundi, daljnja komunikacija ide usporeno i otežano.

„Ljudi prije vjeruju onome što vide, nego onome što čuju.“

.
Što karakterizira dobrog komunikatora, što je to što kod drugih ljudi stvara dobar dojam?
 Koje su vještine važne da bi netko bio dobar komunikator, rado viđen gost ili vođa koji ima sposobnost pokretati i voditi ne samo ljude već i organizacije, kompanije, vlade, države…? Rađa li se dobar komunikator, vođa i lider ili stvara? Brojne rasprave, studije i analize napravljene su na ovu temu, ali odgovori nisu jedinstveni ni jednostavni. Dok se jedan dio vještina može steći napornim učenjem i vježbom (npr. ovladavanje nekom verbalnom tehnikom), drugi dio vještina prije svega proizlazi iz naslijeđene osobnosti (npr. dubina glasa ili temperament).

Dakle, kao i za neke druge vještine kao što su poduzetničke ili menadžerske potrebno je imati „ono nešto“ urođeno što pojedinca odvaja od velike većine, ali i ovladati vještinama koje će biti korak više.

Dobre komunikatore, a posebice one koji su vođe, lideri, poduzetnici, menadžeri ili uspješne i priznate javne osobe karakterizira niz osobina koje se mogu grupirati na:

a) znanje i vještine

Čime god se željeli baviti ili čime god se bavili, potrebno je određeno znanje o tome. Što više znate o onome čime se bavite, što više želite znati, što više učite, postajete veći znalac, odnosno ekspert u određenoj djelatnosti i time se izdvajate od drugih ljudi.

Znanje je u nama i ne znači ništa, vještina je izvan nas i znači sve.“ (Kotruljević, 1454.). Znanje je u glavi, vještina je u rukama ili, točnije, znanje je posjedovanje određenih podataka, dok je vještina svrsishodno korištenje istih.

b) vještina komunikacije i prezentacije

Koliko god znali ili primjenjivali neko znanje, ako to nitko ne zna, vi zapravo ne znate „ništa“. Iz takve interpretacije proizlazi kako je iznimno važno da ono što znate, radite, postižete, primjenjujete… dobro komunicirate i prezentirate drugim ljudima, prije svega onima koji su relevantni za vaše znanje i vještinu (pojedinci, organizacija, tržište, institucije, javnost, kupci…).

c)  samopouzdanje, uvjerljivost i karizma

Nije dovoljno da nešto dobro znate ili radite, kao što nije samo dovoljno da to dobro predstavite drugim ljudima koristeći komunikacijske vještine. Potrebno je da to činite uvjerljivo tako da kod drugih ljudi pobudite emocije i steknete simpatije. Uvjerljivost, strastvenost te prijenos i pobuđivanje emocija kod drugih ljudi u pravilu nije nešto što se može naučiti – to imate ili nemate. Jednostavno, rođeni ste s određenim talentima.

Akoimate „ono nešto“ sve ukazuje na to da možete biti dobar komunikator, vođa ili lider.

 

d) etika i moral

Ako nešto izvrsno poznajete, znate to dobro prenijeti drugima te pokrećete druge ljude svojom uvjerljivošću, na dobrom ste putu da postanete ne samo dobar komunikator već i lider s karizmom. Imate sve potrebne talente i vještine kako biste uvjerili druge da ste lider ili osoba s karizmom. Ipak, u konačnici to nije dovoljno. Očekuje se da ono što znate i radite, što dobro prezentirate i uvjerljivo prenosite drugima radite na pošten (moralan) način te da živite život koji će biti primjer drugima.

Brojne su ličnosti tijekom povijesti, kako u nas tako i u svijetu, bili vrsni eksperti koji su s drugima komunicirali na vrlo uvjerljiv i učinkovit način. Na žalost, isto su tako brojni oni koji su „pali“ upravo na moralnoj sastavnici jer nisu živjeli život sukladno načelima kojima su, na kratak rok, uvjeravali druge ljude.

 

Podijeli objavu
Prethodni članakPred nama je najvažniji SoMo Borac – “SoMo Borac 2020”
Sljedeći članak[Digital Takeover] Oren Simanian: Investitori – Kako ih privući da investiraju u Vas
Kamilo Antolović
Kamilo Antolović, teoretičar i praktičar, završio je Ekonomski fakultet te više desetaka specijalističkih tečajeva, kongresa i seminara u Hrvatskoj i inozemstvu. Preko 25 godina radio je na različitim marketinškim i menadžerskim poslovima u Hrvatskoj i regiji. Voditelj je i kreativni direktor agencije K&K PROMOTION te od 2002. predsjednik Direktorija OmnisGroup. Viši je predavač predmeta "Upravljanje agencijama" na Visokoj školi Agora u Zagrebu, zatim gost predavač na Fakultetu političkih znanosti i Filozofskom fakultetu u Zagrebu te predavač na više od 200 seminara za gotovo sve vodeće hrvatske tvrtke. Predavač je na FESTO i na programima HOZ-a (Hrvatski oglasni zbor). Donedavni je predsjednik HURA-e i predsjednik Organizacijskog odbora PRIME-a, a sada član Suda časti HURA. Dobitnik je više priznanja na festivalima Društva hrvatskih propagandista. Odnedavno je imenovan prvim stalnim sudskim vještakom za oglašavanje i tržišne komunikacije u Republici Hrvatskoj te članom žirija Superbrands Hrvatska. Dobitnik je više priznanja na festivalima Društva hrvatskih propagandista, a na konferenciji "Moć uvjeravanja" 2010. proglašen je najboljim govornikom Konferencije.