U Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, 25. ožujka 2014., Krešimir Macan, ugledni PR stručnjak i direktor održao je neformalno predavanje u sklopu serije predavanja U dodiru znanosti.
Glavna tema predavanja bila je kako kroz javni nastup na jednostavan i zanimljiv način predstaviti svoju priču pa makar bilo riječ o znanosti.
Jednostavnost je najbolji pristup za popularizaciju znanosti među mladima, djecom i svima koji nisu stručnjaci na tom području. Kroz predavanje Macan se osvrnuo na stanje medija u Hrvatskoj, pozicije određenih medija i slično. Kao dodirnu točku svih najpopularnijih medija istaknuo je obilježje jednostavnosti i jasnih informacija. Takve informacije najbrže dođu do kritične mase i publika ih može razumjeti. Prisutnim studentima je pokazao i rezultate nekih istraživanja iz kojih se vidi da je u Hrvatskoj TV i dalje glavni medij, a internet u vidu različitih portala, ali i društvenih mreža sve više raste.
Kroz zanimljive primjere pokazao je kako ispričati dobru priču, u ovom slučaju, o nadolazećem Festivalu znanosti koji će se održati diljem Hrvatske i ima za cilj popularizirati znanost medu djecom.
Osvrnuo se na značaj i definiranje PR-a kao discipline gdje je predstavio poznatu Bernaysovu definiciju koja kaže da je glavna svrha PR-a informiranje, uvjeravanje i povezivanje ljudi. Naglasio je kako crno-bijelo u komunikaciji ne postoji i važno je znati tko je publika kojoj se određeni medij obraća.
Dotakao se i teme kako formirati vijest i uspješno je predstaviti. Na pitanje što to privlači publiku dao je redom glavne razloge koji su: skandali, sukobi i konflikti, opasnosti i neugodnosti za zajednicu, zločin, neobičnosti, interesantne ličnosti, izumi i uspjesi, činjenice i statistički podaci, dobar timing te konačno novosti. Macan je poručio studentima da je većinom slučaj da loša vijest uvijek završi na naslovnici prije nego dobra te da treba paziti pri formiranju i objavi same vijesti. Tekst objave bi tako trebao ići od najvažnijeg, manje važnog do tzv. APP – „ako prođe, prođe“. Što se tiče javnog nastupa, Macan je iznio podatak da publika svog predavača doživljava 55 posto vizualno, 38 posto glasovno i samo 7 posto verbalno. Zaključuje da je važan dojam i imati pripremljeno ono što se želi reći da bi se poruka uspješno prenijela.
Uspjeli smo i napraviti kratki intervju s Macanom, u kojem je ukratko ponovio glavne ciljeve i poruku svog predavanja.
O čemu ste danas govorili na predavanju?
Već nekoliko godina dolazim na predavanja uoči Festivala znanosti novoj generaciji studenata objasniti kako predstaviti znanost koja je komplicirana većini običnih građana. Na predavanju smo rekli da je takvih građana 84 posto, dakle 8 od 10 ne razumije što je znanost i njima znanost treba objasniti razumljivim terminima da bismo postigli ono što želimo, a to je popularizacija znanosti. Za vrijeme Festivala znanosti želimo nešto što je nama jasno, pojasniti drugima, zainteresirati i roditelje i djecu. Da bi popularizacija znanosti bila uspješna, treba se svesti na jednostavan jezik, a to nije lako. Dakle, ako netko govori samo matematički, to ne može svatko razumjeti.
Znači, sama popularizacija se ne odvija među stručnom publikom, nego i među onima koji nisu upoznati sa znanošću?
Ciljana publika Festivala znanosti su djeca i roditelji. Ovim festivalom se potiču djeca iz osnovnih škola da pronađu iskru za prirodne znanosti i da ih se ponuka na upisivanje odgovarajuće škole i konačno pripadajućeg prirodno-znanstvenog fakulteta. Cilj je poručiti da znanost nije samo za štrebere već da je to cool.
Sve ovo treba popularizirati pričom?
Na primjeru prikazane priče o Božiću vidi se kako ispričati priču. Na tom primjeru, priča o novim digitalnim medijima i društvenim mrežama ispričana je preko najstarije poznate priče. Ta priča je iskorištena 2000 godine kasnije da bi se reklo što je to Facebook, Twitter i ostale društvene mreže. Uvijek je bit u priči – kako ispričati priču, ali jednostavnim jezikom. Priču moraju razumjeti i mala djeca i odrasli.
Koji su kriteriji za predočavanje neku vijest ciljanoj publici?
Prvo treba znati kome govorite, koja je publika. Nadalje, nije ni sve u naslovu vijesti. Bitno je prvo privući pažnju, a nekad postoji samo jedna šansa za takvo nešto. To znači, u slučaju Festivala znanosti, da se netko zaustavi na štandu i pogleda eksperiment. Treba prodati znanost, no netko se prvo treba zaustaviti ispred štanda. Primjer je pokus koji se svake godine pokazuje sa sladoledom, a zapravo je riječ o eksperimentu s tekućim dušikom – svi ga razumiju kroz priču o sladoledu. Bitno je priču upakirati i to se vidi kroz ovaj primjer gdje se pomoću nečeg svima jasnog, poput sladoleda, upakira komplicirana priča o tekućem dušiku.
