Na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) danas je održana javna tribina o programskim obavezama javnoga medijskog servisa koje će biti sadržane u novome ugovoru između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine. Predstavnici javnosti, među kojima su bili predstavnici udruga branitelja, umirovljenika, nacionalnih manjina, umjetnika, dijaspore, Hrvatskoga olimpijskoga odbora (HOO) i Hrvatskoga paraolimpijskoga odbora (HPO), pučkih pravobranitelja za djecu, ravnopravnost spolova i osoba s invalidnošću, dramskih glumaca, Hrvatskoga novinarskog društva (HND), Hrvatskih novinara i publicista (HNIP), Hrvatske zajednice županija (HZŽ) i brojnih drugih tako su iznijeli svoje primjedbe i prijedloge o programskim obvezama za koje smatraju da bi trebale biti sadržane u novome ugovoru. Zajednička je većini želja za većom zastupljenošću u programima Hrvatskoga radija (HRT – HR) i Hrvatske televizije (HRT – HTV) kad je riječ o njihovim ciljnim skupinama.
Skupu se uvodno obratio glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić, koji je rekao da se nada učinkovitoj raspravi kako bi javni medijski servis u sljedećemu razdoblju što bolje ispunjavao svoje zadaće na zadovoljstvo svih građana. Ujedno je pozvao sve zainteresirane da podnesu svoje prijedloge kako bi Ugovor između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske bio bolji od prethodnoga.
Voditeljica radne skupine za izradu Prijedloga Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske Marija Nemčić pojasnila je kako se tim ugovorom utvrđuju javna misija i programske obveze te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje te kako on postoji zato što Hrvatska radiotelevizija obavlja javnu djelatnost koja se financira javnim sredstvima i kako slične ugovore ima većina europskih država.
Glede ispunjavanja programskih obveza na skupu su predstavljene i najmanje obveze po programskim vrstama u satima tjedno. Hrvatska televizija (HRT – HTV) tako bi emitirala najviše informativnoga programa – 169,7 sati, zatim igranoga programa 154,6 sati, 37 sati kulture i umjetnosti, 45,4 sata obrazovanja i znanosti, 13,4 sata sporta, 48,7 sati glazbenoga programa, 21,8 sati zabave i 3,4 sata religijskoga programa.
Hrvatski radio (HRT – HR) emitirao bi najviše glazbenoga programa – 1013 sati, informativnoga programa 346,1 sati, 127 sati zabavnoga programa, 38,6 sati kulture i umjetnosti, 35,3 sati obrazovanja i znanosti, 28 sati sporta, 11,8 sati igranoga programa i 10,1 sati religijskoga programa.
Ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije Renato Kunić, govoreći o željama predstavnika zainteresirane javnosti za većom predstavljenošću, rekao je kako će se nastojati izići ususret svima koliko je to moguće imajući u vidu vremenska ograničenja kad je riječ o programima te financijska ograničenja kad je riječ o proizvodnji posebnih sadržaja poput ekranizacija kapitalnih djela hrvatske književnosti.
O posljednjemu je govorila predsjednica Hrvatskoga društva dramskih umjetnika (HDDU) Perica Martinović, koja je pohvalila Hrvatsku radioteleviziju što prati hrvatsko glumište upitavši se zašto nema više ekranizacija. Predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi (ZUV HGP) Miljenko Kolobarić zahvalio je Hrvatskoj radioteleviziji na njezinoj ulozi u Domovinskome ratu iznijevši pritom i neke kritičke primjedbe koje se odnose na pristranost u pojedinim emisijama te dodavši kako bi Hrvatska radiotelevizija morala posvećivati više pozornosti hrvatskim braniteljima.
Zastupnik u Hrvatskome saboru iz 11. izborne jedinice Božo Ljubić zamjerio je premali broj emisija za Hrvate izvan domovine koja izaziva svojevrsnu getoiziranost. Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić rekao kako su u tijeku pripreme za otvaranje dopisništva Hrvatske radiotelevizije u Mostaru.
Predstavnica umirovljenika tražila je veći prostor za sadržaje namijenjene umirovljenicima, dok je predstavnik Hrvatske obrtničke komore tražio snažniju promidžbu obrtništva i poduzetništva. Hrvoje Kovačević iz Društva hrvatskih književnika (DHK) ustvrdio je kako je potrebno povećati količinu dramskoga programa, a predstavnik nacionalnih manjina Aleksandar Tolnauer požalio se na premalu predstavljenost nacionalnih manjina navevši kako su one u programima bile zastupljene s 0,37 %, a čine 8 % hrvatskoga stanovništva. Spočitnuo je i činjenicu da se na Hrvatskoj televiziji (HRT – HTV) prikazuju samo dvije emisije namijenjene manjinama.
Predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Saša Leković zamjerio je Hrvatskoj radioteleviziji „nepridržavanje ustavnih odredaba“ koje se tiču sekularnosti, objektivnosti i ostaloga, na što je replicirao predsjednik Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije Zdravko Kedžo, koji je odvratio kako se zgodno pozivati na Ustav, no kako je vijest jedno, a komentar drugo.
„Pogledajte nas u ovoj dvorani! Hrvatsko društvo kao bezbroj staleža, manjina i grupica – svi molimo velmožnu Hrvatsku radioteleviziju malo medijske minutaže. Kako krivo“, istaknuo je Hrvoje Hribar te dodao kako je prava tema ugovor kojemu zasada nedostaje metoda i pravi riječnik te osjećaj za godinu proizvodnje. „U doba jedinstvenoga digitalnog tržišta Hrvatska radiotelevizija ovisi o načinu kako će razvijati svoje internetske usluge i kako će proizvoditi audioviuzalna djela, a sada i ovdje kako će se ta zadaća ugovoriti ovim otvorenim dokumentom, kojemu se hoće još jako puno rada“, dodao je Hrvoje Hribar.
Na javnoj su raspravi prikazane pohvale i primjedbe gledatelja, koji se žale na premalo filmskoga programa i sporta te na utjecaj politike, a hvale informativne i obrazovne sadržaje Hrvatske radiotelevizije.
Javna rasprava o programskim obvezama Hrvatske radiotelevizije za razdoblje od 2018. do 2022. godine traje do 12. lipnja, a s današnjega je skupa upućen poziv svim zainteresiranima da do toga datuma dostave svoje primjedbe i prijedloge na e-adresu javna.rasprava@hrt.hr.
