Premda novinari za ispravak netočne informacije čijom su objavom povrijeđena nečija prava koriste demant, demantij i demanti, u govoru i pismu pravilno je koristiti samo demanti.
U medijima se nerijetko javljaju netočne ili nepotpune informacije, a čijom je objavom povrijeđena čast, ugled, dostojanstvo te druga prava ili interesi fizičke ili pravne osobe. Svakom pojedincu, odnosno pravnoj osobi Ustav Republike Hrvatske jamči pravo na ispravak objavljene netočne informacije koje je posebno razrađeno Zakonom o medijima (6. glava, čl. 40. – 58.). Hoćemo li u situacijama u kojima opovrgavamo netočne informacije pisati i medijima poslati demant, demantij ili demanti? Ako sudimo po novinskim natpisima, moguće je sve troje: Demant nam ne može pomoći ispraviti napravljenu štetu. Poslao je demanti vezan uz tekst objavljen u Jutarnjem listu 15. prosinca 2015. po naslovom „Kupio automobil za milijun kuna“. Sukladno Zakonu o medijima tražim da na istom ili istovrijednom mjestu objavite demantij.
Ispravak netočne informacije čijom su objavom povrijeđena nečija prava pravilno se piše i izgovara demanti (mn. demantiji). Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi riječ dèmanti (franc. dèmenti) značenjski opisuje kao ‘poricanje nečega što je netko drugi tvrdio; opovrgnuće lažne tvrdnje, pobijanje laži, obezvređivanje nečije dezinformacije’. Demantirati pak znači ‘poricati, opovrgavati; reći komu da nije govorio istinu; osporavati nečije tvrdnje’.
Sklonidba riječi demanti:
